Maye – drevni sjaj u sjeni prošlosti…

Izvan svakog poznatog obrasca. Inteligentni. Izvan okvira vremena. Neobjašnjivo nestali. U sadašnjosti bez sjaja drevnih vremena, pod sjenkom impozantne prošlosti – mistične Maye…

Vodi nas prošlost otprilike četiri tisuće godina unazad. Džungle srednje Amerike ukroćene su zanatom drevnog naroda, Indijanaca Maya. Unutar čvrstih zidina, žamor odaje ponos, znanje, izvanserijsku inteligenciju i običaje koji postaju hladnim ledom za uzavrelu krv. Jezik mayanskih Indijanaca zvučan je i spreman nikada se ne otkriti do kraja. Bit će korišten više od tri tisuće godina, prije nego se razvije u moderan jezik potomaka ovog plemena, davno izgubljenog sjaja.

Gradovi vrve različitošću, dok se zelene visoravni poluotoka Yucatána zaštitnički nadimaju nad svojim narodom. Maye, međusobno se prožimajući, stvaraju kulturu koja će se vjekovima nakon njih poigravati mislima modernog čovjeka, vješto izmičući otkrivanju prave istine. Međusobno se poštuju, međusobno se vole, međusobno ratuju. Međusobno, stvaraju podjelu na elitu i na obične građane. Zajedno, čuvaju Onu Koja Je Zaslužna Za Njihovo Postojanje – Prirodu. Zajedno, izazivaju Prirodu. Zajedno, bivaju izazov Vremenu.

Svojom čudnovatošću, zapanjuju – elitni pripadnici plemena žele biti razroki, žele izduljene i spljoštene glave, prateći tako trendove drevnog društva. Djeci se, čim se rode, na glave vežu drveni okviri, kako bi se postigao željeni oblik. Velik je nos svakako poželjna karakteristika. Praznine između zubi ispunjavaju kamenjem žada. Tetoviraju se pod okriljem džungle, dok njezine boje koriste za bojanje svojih tisućljetnih tijela.

Maye nikako ne podržavaju mnogoženstvo. No, kao i u svakoj pori njihova života, ovo je društvo moderno i u ljubavnim odnosima – imati nekoliko ljubavnica svakodnevna je pojava, nimalo vrijedna trošenja trenutaka razmišljanja. Jer, Maye su svjesni sebe, svojih iskonskih potreba. I Maye se ne pokušavaju boriti protiv svoje prirode niti joj se oduprijeti. Maye jednostavno – žive u trenutku, stvarajući tako povijest dugu tisuće godina!

Boraveći na danas nezamislivim razinama postojanja, liječnici su koji vješto isprepliću tijelo, um, znanost, vjeru i obrede. Njihovi su šamani odabrani pripadnici naroda, često promatrani sa strahopoštovanjem. Oni kontroliraju prirodne pojave, stupajući u kontakt s bićima Prirode, nikada identificiranima, stvarajući nikada u potpunosti razjašnjene pojave.

Pogledavši kroz prozor budućnosti, uvide li nemile događaje, stupe li u rat ili jednostavno otvaraju neki od hramova koji su sagradili na platformi koja na svojim leđima nosi megalomanske građevine, Maye ne prežu pred puštanjem krvi. Maye žrtvuju. Ljude, životinje. Češće životinje, rjeđe ljude i to samo zatvorenike neprijateljskih kraljevstava. Maye pale tamjan, plešu, slave i daruju bogove. Maye ne dozvoljavaju poremećaje u tradiciji.

A tradicija, puna je detalja koji šire očne zjenice, istovremeno otvarajući usta u čudu. Ples i slavlje ovom narodu više nisu dovoljni. Maye žele akciju, znoj i kraćenje vremena koje ponekad traje predugo. Slijedom toga, grade sportske terene, tzv. Pitz. Igraju pitziil, teškom gumenom loptom. Međutim, začin mayanske igre života daje joj sasvim novu boju. Odsijecanjem glava, igra postaje krvoločnija, ali zanimljivija, s glavama i lubanjama na mjestu teške, zamorne, gumene lopte.

Iako začudni, maštoviti su pripadnici ovih plemena grandiozni umjetnici, nenadmašni u svojim artističkim postignućima, u gradnji slavnih građevina, oslikavanju umjetnina i svakodnevnih predmeta, pisanju, glazbi, ali i ocrtavanjem živopisne slike njihova dinamičnog života.

Svestranima i zadivljujućima u svojim postignućima, astronomija postaje sinonim za ime čudesnog naroda Maya. Tvrde kako je Zemlja nepokretna, srce svega što postoji. Sunce, Mjesec i Zvijezde bogovi su koji se svima nama igraju, koncima povezanosti sa Zemljom, privremenim domom naših duša, u trodimenzionalnom svijetu. Bogove se poštuje. Njihove se postupke pomno promatra. Svaki se djelić nebeskih promjena bilježi u kalendare. Ne jedan kalendar, već njih nekoliko, nama, toliko malim ljudima, toliko bezazlenim ljudima, zbunjujućih kalendara. Nama, kojima znanje drevnih Maya predstavlja prepreku. Nama, kojima umovi bivaju pokriveni sijedim vlasima, kada ih užarimo razmišljajući o neviđenim razmjerima života Maya. Nama, koji smo se uplašili kada su Maye, opsjednute vremenom, završivši samo jedan od četiri ciklusa, završile i svoj kalendar. Nama se Maye smiju. One tamo Maye, nalazeći se u realnosti udaljenoj miljama, nekoliko tisućljeća unazad. One tamo Maye, o kojima našim umovima vrludaju priče da potječu s Mjeseca, jednog od važnijih bogova. Sunce je Stvoritelj, dok naizgled nježna Venera signalizira ratove i vremena krvavih žrtvovanja.

Stoljeća prolaze…

Kažu neki kako mayanska plemena polako ubija suša. Kažu oni drugi, odigrava se, tamo daleko, kozmička bitka između sila svjetlosti i sila tame. Sile tame pobjeđuju, kažu isti. Neki se, pak, kunu u čvrstinu vlastitog postojanja, da Maye nestaju pod mačem konkvistadora iz suvremene Španjolske. Jedna je skupina malih ljudi zaokupljena mislima o tome da ih je previše, da iscrpljuju svoje resurse. Drugima, opet, život prolazi u uvjerenju da ova plemena svoje tajne, i sebe same, prenose u dimenzije za koje naša čula nisu spremna, za koje su naši oči zamagljene…

Oslikavajući rukama toliko mnogo, govoreći usnama toliko strastveno, prepredeno čuvajući tajne svoje svakodnevice, nama se, gotovo urotnički, Maye smiješe tisućama godina unaprijed… I ostavljaju nam toliko malo tragova…

Nives Rog

Komentari

Nives Rog

N.R. za sebe kaže kako je često sapliću vlastite misli. Još se češće šali kako u njezinoj glavi stanuje mnogo ljudi, mnogo osobnosti. A onda se pita - šali li se doista?! Pisanje je, ipak, unutar raznolikosti njezine duše, nit koja čvrsto povezuje sve vidove njezine osobnosti. A kada ne želi biti smirena, glasna je i nasmijana, u društvu najdražih joj ljudi. Svi su oni dio nje i nepobitno zaslužni za sve što jest i sve što vjeruje da će biti. Zato, zahvaljuje Svemiru na šarenim krpicama od kojih je satkana. Jer, voli sebe baš takvu kakva jest! Lutalicu!

You May Also Like

Bol, Lisa Gardner,bibliomanija, Ana Čaić Blažević, APortal,majka, dijete