Što ti činiš za Zemlju?

Planet Zemlja je jedno od osam čuda svemira na kojem se odvija život uz sve ljepote koje su joj podarene. Treća je po redoslijedu udaljenosti od Sunca, što joj je omogućilo  razvijanje života. Ona je jedini planet s dokazanim postojanjem oceana, atmosferom punom kisika neophodnog za život i velike geološke aktivnosti. Poznata je i pod nazivom „plavi planet“ zbog velike količine vode, koja čini čak sedamdeset i pet posto Zemljine površine. Na njoj živi čovjek, bogata je biljnim i životinjskim vrstama i jedina je planeta na kojoj se zasigurno odvija život u biosferi. Evolucionisti smatraju da je nastala prije otprilike četiri i pol milijarde godina. Vjerujem da većina vas zna da se dan planeta Zemlje obilježava se dvadeset i drugog travnja u više od sto pedeset zemalja svijeta. Na konferenciji UNESCO-a 1969. godine John McConnell prvi je put predstavio ideju obilježavanja Dana zemlje, a naziv Earth day prvi put upotrijebio je  gradonačelnik San Francisca Joseph Alioto u San Franciscu. Sve od tog vremena pa do dan danas obilježavaju se različite manifestacije upravo na taj dan.

Cilj obilježavanja tog datuma je upozorenje na opasnosti koje prijete životu na Zemlji, ekosustavima i urbanim zonama, uslijed razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Stručnjaci upozoravaju da je pored industrijskog i tehnološkog razvoja, čovjek svojim djelovanjem doveo do dramatičnog zagađenja životne sredine. Biolozi upozoravaju da je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta diljem svijeta pred izumiranjem, što ozbiljno dovodi do narušavanja čitavog ekosustava i biološke raznolikosti.

Kao ključne uzroke izumiranja vrsta, biolozi navode uništavanje staništa ljudskom aktivnošću, nekontrolirano crpljenje  svih izvora Zemlje i njezinog biljnog i životinjskog svijeta kao i zagađenje životne sredine. Postali smo nesvjesni onog oko sebe te uvelike iskorištavamo sile koje su nam prijeko potrebne da bi mogli normalno funkcionirati. Simbioza je veza koja je prirodno nametnuta između biljnog, ljudskog i životinjskog svijeta sa svijetom Majke prirode te ima svrhu i značenja, no ljudski čimbenici uporno nastavljaju rušiti prirodne zakone i uspostavljajući svoje dovode do uništenja planeta na kom živimo.

Jeste li se ikad zapitali kakve sve katastrofe bi se dogodile, odnosno kakve nas sve katastrofe očekuju ako nastavimo uništavati sve što nam je podareno? Teza je mnogo, kao i nagađanja. Iskreno, mnoge od njih su i više od znanstvene fantastike, a neke su nažalost samo logična posljedica dugogodišnjeg razaranja. Hoće li se Zemlja toliko približiti Suncu da nestanu svi oblici života u njoj, ne znamo. Ili će možda kao što je već dosad bilo najavljeno asteroid pogoditi planet i uništiti je? Osim ovih teza naišla sam i na mnoge druge gdje je ljudska procjena napravila zanimljivu teoriju o nestanku Zemlje, o crnim rupama, o novom ledenom dobu koje nas čeka, o pomjeranju tektonskih ploča koje će napraviti novi raspored kontinenata i oceana. Činjenica je da biljne i životinjske vrste izumiru, a životna sredina je dramatično zagađena. Ljudska populacija izložena je brojnim bolestima i patnjama kao posljedicom jer biramo neznanje i tuđa pravila. Lakše je uništiti, nego svjesno čuvati zdravlje, okoliš i tlo po kom kročimo. Stoga je Dan planeta Zemlje posvećen očuvanju i zaštiti okoliša u cilju zaštite prirodnih resursa te kako bi se skrenula pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog globalnog onečišćenja. Obilježava se dvadeset i drugog travnja, u proljeće, kad se priroda budi i navlači svoj šareni plašt. Održavaju se brojne manifestacije u svrhu podizanja ljudske svijesti i motiviranje građana da se svjesno uključe u borbu za očuvanje prirode.

Budimo svjesni, sigurni da ovakvim načinom življenja sasvim svjesno srljamo u propast koja se u određenim dijelovima svijeta i te kako počela pretvarati u stvarnost. Budimo složni barem za jedan cilj: za život. On nema veze s politikom, vjerom, nacijom, bojom kože i ostalim nametnutim predrasudama.

Hajde da budemo samo ljudi, spremni da čuvaju tlo po kom hode.

Monika Pavlović

.

Komentari

Monika Pavlović

Ja sam Monika. Jednostavnost života ukrašavam šarenilom kojim je obojan. Kao prava Vaga, uživam u pravednosti i borim se za nju, kad god je prepoznam. Volim suncokrete, boje i ljude koji čvrsto vjeruju u svoje snove Izluđuje me vlastita konfuzija, nametnuti stavovi i ljudski kukavičluk. Nadam se da ćete uživati u tekstovima koje pišem, kojima predstavljam vlastita razmišljanja i vodim svoju borbu s vjetrenjačama života.

You May Also Like

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Bol, Lisa Gardner,bibliomanija, Ana Čaić Blažević, APortal,majka, dijete