Jacques Cousteau – čovjek koji je živio za more

Nedovoljno sam stara, da ne kažem premlada, da se sjećam serija o podmorju koje je snimao Jacques Cousteau.  ‘Podvodni svijet Jacquesa Cousteaua’ najpoznatija je serija o podmorju, snimala se punih deset godina, a Jacques Cousteaua pretvorila u svjetsku zvijezdu. Ljudi su bili opčinjeni  Jacquesovim podvodnim svijetom i serijom koja je naše roditelje educirala o vrijednosti mora.

Krajem prošle godine imala sam čast pogledati film o životu Jacques Cousteaua i ostati oduševljena djelima koja je stvorio, utjecajem koji je imao i ima i danas na cijeli svijet, kao i zgranuta njegovim sebičnim ponašanjem u privatnom životu. Film naslova „Odisej“ inspirirao me da o Jacques Cousteau saznam više i podijelim to s vama u današnjem pogledu u prošlost.

Uvodni prizori filma poput bajke su, obrisi Dalmacije u kojemu je dio filma sniman uhvaćeni su u svoj raskoši. Na samom početku filma, meni koja o Jacques Cousteau nisam znala ništa, idilični prizori „Francuske“ u kojima sam prepoznala Hvar, Paklene otoke, Vis i Biševo, bili su savršen uvod u avanture svjetski poznatog broda „Calypso“ na kojemu je Jacques Cousteau proveo cijeli svoj život, istražujući podmorje. Planovi koje je Jacques na samom početku filma kovao sa svojom vjernom suprugom, ostvaruju se do kraja filma, a veličina utjecaja rada Jacquesa Cousteaua tek se naslućuje.

Jacques Cousteau rodio se 1910. godine u malom mjestu blizu Bordeauxa u Franuskoj. Jacques Cousteau još je u djetinjstvu pokazivao veliku sklonost prema moru.  Karijeru je započeo u mornarici, ali zbog teške prometne nesreće, prisiljen je promijeniti zanimanje.

Bilo je toliko zanimljivo uroniti u svijet podmorja tog najpoznatijeg svjetskog istraživača i filmskog dokumentariste podmorja i znati da je najveća inspiracija za ovakav životni stil Jacques Cousteaua proizašla iz brojnih ronjenja Sredozemljem dok je, oporavljajući se od prometne nesreće, po cijele dane plivao, ronio i zaljubljivao se u more. Upravo u tim mjesecima oporavka, a nakon što je od prijatelja na poklon dobio naočale za plivanje, u Jacques Cousteauu se rodila ideja da se zauvijek bavi istraživanjem oceana, ali i da ljepote koje je sam doživio u podvodnom svijetu dostojanstveno snimi i pokaže ostatku svijeta.

Taj legendarni francuski oceanograf, istraživač podmorja, do kraja života dokumentirao je i javnosti prikazivao svoja podmorska zapažanja. Režirao je seriju dokumentarnih filmova koje su ukućani diljem svijeta željno iščekivali jer Jacques Cousteau bio je pionir u istraživanju mora, a to što je prenosio na male ekrane bilo je prvi put viđeno.

U mnogo čega, Jacques Cousteau bio je prvi. Kako bi mogao snimiti sve što je u podmorju uočio roneći, s kolegom je konstruirao ronilački aparat “vodena pluća”. Aparat je dovodio zrak direktno do maske ronioca, tako da je ronilac bez problema pod vodom mogao ostati nekoliko sati. Upravo zbog ovog izuma Jacques Cousteau je mogao sate i sate, bez izlaska na površinu, provoditi snimajući podmorje.

Jacques Cousteau redatelj je popularnih dokumentarnih filmova o podmorju. Za svoje vrijeme, bio je pravi celebrity, puno prije nego je taj pojam i izmišljen. Osvojio je Oscara (za produkciju) za najbolji dokumentarni film, ali i Zlatnu palmu u Cannesu za remek djelo ‘Svijet tišine’ (Le Monde du silence). Calypso je imao svoje stručnjake za snimanje dokumentarnih filmova, ali prizori kojima je Jacques Cousteau kupio javnost bili su oni na kojima je sniman za večerom, u svakodnevnim poslovima na brodu, u opuštenim trenucima s obitelji. Uz njega, podmorje je pripadalo i njegovoj dvojici sinova, od kojih je jedan tragično preminuo te supruzi, koja je svoje mjesto „prve dame na brodu“ držala čvrsto do kraja, čak i u trenucima kad je svima bilo jasno da pored prve dame postoje i druga, treća, četvrta…

Sraz između želje za slavom i želje za doprinosom na svjetskoj razini lomila se u Jacques Cousteau cijeli njegov život i između strasti koju je živio kroz podmorje i biznisa, ponekad se nije znala razlika. U upravljanju tim velikim projektom neprestanog istraživanja mora, bio je potreban stalni priljev novca i tu je zasigurno šarm i prodaja sigurno imala veću snagu nego dječačka želja istraživati podmorje. No želja da se ljudima pred malim ekranima donese nešto što do jučer nisu vidjeli, pomirila je te dvije strasti i Jacques Cousteau je tako postao slavan, poznat i priznat upravo radeći ono što je bila njegova najveća strast – ronjenje, istraživanje podmorja i snimanje predivnih rijetkih trenutaka u prirodi.

Jacques Cousteau je umro 1997. godine, u 87. godini. Doprinos Jacques Cousteau očuvanju mora i zaštiti okoliša neizmjeran je. Zahvaljujući njemu, na Antarktiku je nastala ideja da se preko prirodnih rezervata ostave dijelovi mora i kopna koji će biti nepristupačni čovjeku. I to je sporazum kojeg se i danas drže sve svjetske velesile.

Ostavština Jacques Cousteau ogromna je. Svojim doprinosom zadužio je cijeli svijet, a njegovo djelo nastavlja njegov sin Jean-Michel Cousteau koji je osnovao „Ocean Futures Society“, čija je misija istraživati oceane, inspirirati i educirati ljude, potaknuti ljude da se ponašaju odgovorno u smislu zaštite, dokumentiranja presudne povezanosti čovjeka i prirode i slavljenja oceanske vitalne važnosti za preživljavanje svog života na našem planetu.

Biti u nečemu prvi, najbolji i inspirirati mnoge, nije mala stvar, kao niti biti zaslužan za višegodišnji mir i nemogućnost pristupa tehnologije Antarktiku, biti čuvarom prirode i u ljudima osvijestiti potrebu zaštite okoliša dok se realno nije niti znalo da je kriza već započela. 1972. godine, kad je prvi put stupio na Antarktik, oduševio se svježe palim snijegom i mirom koji je zračio, ali i posramio jer je u čistom bijelom snijegu vidio svoje otiske, zaprljane od ulja s broda. Tada je, kaže, želio da je s čistim čizmama stupio na snijeg i da crni otisci niti bilo kakva oblik zagađenja, ne dotaknu savršenstvo zvano Antarktik.

Hvala, Jacques Cousteau, jer si bio dovoljno lud i uporan, da masama približiš dio podmorja koje si živio.

Do idućeg pogleda u prošlost,

 Anita Ratkić Šošić

Naslovna fotografija – izvor: HAVC

Komentari

Anita Ratkić Šošić

Anita Ratkić Šošić za Amazonke piše kolumnu Dašak pozitive namijenjenu svim ženama koje žive, misle i rade u petoj brzini, ali naravno i muškarcima koji se ih se ne boje. Osnivačica book cluba i projekta „Dašak pozitive“, velika pobornica zdravog pozitivnog razmišljanja i djelovanja, Anitin cilj je uspjeti biti svojom u svakodnevnici ispunjenoj brojnim obavezama. Otuda i naziv - Dašak pozitive, jer uvijek se može naći nešto lijepo na što se možemo osloniti, skupiti snagu i ići dalje. Dokle? Dokle si dozvolimo. A Aniti kažu da si često dozvoljava previše, na što ona odgovara da je tek počela.

You May Also Like

Bol, Lisa Gardner,bibliomanija, Ana Čaić Blažević, APortal,majka, dijete