Je li zaista dobra ideja slijediti samo svoje srce?
Cafe

Je li zaista dobra ideja slijediti samo svoje srce?

Mnogo puta čujem ili pročitam kako ljudi kažu da treba samo svoje srce slijediti ukoliko želiš uspjeti i biti sretan, ali moram reći da me ta rečenica užasno živcira. Je li to uopće dobra ideja, slijediti svoje srce?

Stvar je u tome što svatko od nas ima više lica, tj. srca.

Prvo srce je ono zamaskirano srce koje pokazujemo strancima. Isto je poput kameleona te varira odnosno o tome kakav dojam želimo ostaviti na određenu osobu. Ili je recipročno pa nam je ponašanje sukladno ponašanju osobe s kojom komuniciramo. Ja radim s ljudima i mnogo puta mi se dogodi da sam odlično raspoložena, a na određene upite odgovorim „živčano“ ili bezvoljno samo zato jer mi je ta osoba došla s takvim stavom, ali to opet ne utječe na moje raspoloženje.

Ja sam i dalje odlično, ali jednostavno ne želim prenositi i trošiti svoju odličnu energiju na nekog takvog. Dogodi se da sam i loše volje, ali u sekundi postanem simpatična i entuzijastična prema čovjeku koji je ljubazan. Ukratko, više manje je sve lažno.

Drugo srce je ono koje pokazujemo obitelji i prijateljima.

Ono je negdje na sredini – nije lažno jer ovdje zaista postoje osjećaji i polako počinješ skidati slojeve svoje vanjske maske, ali nije ni ona potpuna istina pošto tu već ulaze u igru i kompromisi pa se suzdržiš s vremena na vrijeme. S druge strane uvijek postoji i određeni strah da ćeš ih izgubiti ukoliko pokažeš baš svaki dijelić svoje duše. A postoji i onaj strah gdje se bojiš pokazati pravog sebe jer im to daje mogućnost da te istinski povrijede.

Zatim dolazimo do trećeg srca. Treće srce je ono koje je prepuno istine i rizika.

To srce je pravo srce i to si pravi ti sa svim onim dobrim, ali i lošim stranama. Te loše strane su ujedno najveća caka jer bez njih nema ni dobrih, ali je to ljudima nekako najteže prihvatiti pa se prave da ne postoje. Što znači da ni sami sebe ne upoznaju tokom života.

Nego, caka. Riječ je o intenzitetu tvojih osjećaja; koliko jako možeš osjećati sreću, toliko jako možeš osjećati tugu, a opet, ako ne znaš kako izgleda tuga, ne možeš ni znati što je sreća. Sve je povezano i to je najbanalniji primjer; bez zla nema ni dobrog i vice versa.

Jedno bez drugog jednostavno ne ide. To me uvijek držalo u onim lošim danima, znala sam da ako mi može biti baš toliko loše, koliko mi onda tek dobro može biti kad se stvari poslože? Ako mogu biti baš toliko pesimistična, koliko onda tek optimistična mogu biti dok si posložim stvari u glavi? I eto, bila sam u pravu, stvari su se zaista posložile, ali tek dok sam prihvatila cijelu sebe i dok sam prestala bježati od lošeg.

Kreativnost također, koliko je ti imaš za dobre stvari, toliko je imaš i za one loše i društveno neprihvaćene; htio si ti to priznati ili ne. I opet, nije velika stvar imati zle misli jer ih realno svi imamo, u svima nama su i anđeli i demoni. Svi se mi ponekad razljutimo i barem na sekundu nekome poželimo nešto loše. Najnormalnija stvar.

Je li zaista dobra ideja slijediti samo svoje srce?

Mi ne slijedimo svoje srce, slijedimo dijelove mozaika kojeg ono čini

Velika stvar je jedino ako baš u tom lošem trenutku odlučimo slijediti svoje srce i pretvoriti svoje snove u realnost, a to većina nas neće napraviti jer imamo razum i okrenuti ćemo se prvom ili drugom srcu, ovisi tko ili što je u pitanju.

Upravo to nas dovodi do glavne poante ovoga teksta, a to je da zapravo nikad ne slijedimo svoje srce, barem ne u potpunosti. Mi slijedimo određene dijelove srca koji su odobreni od strane našeg razuma jer slijediti svoje srce znači slijediti ovo treće srce, slijediti cijelog sebe, a kao što sam već spomenula, to znači i dobro i loše.

Da ja slijedim samo svoje srce, odavno bih mnoge poslala u rodno mjesto, neke bih vjerojatno i prebila da im izbijem glupost iz glave. Mnogo stvari ne bih ni postigla jer mi se ne bi dalo i jer bi mi srce reklo nek’ rađe odem spavati ili pogledati neki film. I to su samo oni blaži primjeri. Tako da sljedeći put razmisli prije nego napišeš da samo svoje srce trebamo slijediti.

Rađe napiši da srce treba poznavati, prihvatiti, osluškivati. To je najzdraviji put ka sreći i uspjehu. Bez laganja, bez varka, ali uvijek s dozom razuma. Upoznaj svoje srce da bi znao što te pokreće, a što zaustavlja; da bi znao što moraš obuzdati, popraviti, a što zaista slijediti, čemu se zaista prepustiti.

Jer „Slijedi svoje srce“ je samo izlizana fraza čiju težinu ljudi ne shvaćaju, a koja dobro zvuči samo u teoriji. Ali znaš što?

Život je mnogo više od teorije.

Photo: Marina Mezga

Komentari

Neki baner