Bakrene sove (Pavao Pavličić)
Čitajmo zajedno

Bakrene sove (Pavao Pavličić)

U svijetu koji očajničkim i predanim iščitavanjem horoskopa i tarota žudi za jednostavnim prokazivanjem budućnosti, koji zabrinutim pljuvanjem za crnom mačkom ili hvatanjem za dugme pred dimnjačarom traži sreću u budućnosti i koji dječjim nadanjima mašta o pronalasku srodne duše ili dobitku na lotu, pojavio se roman koji se, kako priliči književnom tekstu, pronicljivo bavi propitivanjem dobroga dijela navedenoga.

U novom romanu najprokušanijega hrvatskog romanopisca Pavla Pavličića (ujedno i jubilarnom stotom romanu) koji nosi ime „Bakrene sove“ progovara se upravo o vječnom čovječjem pitanju:

Kakva nas budućnost očekuje?

 Bakrene sove (Pavao Pavličić)Roman je pisan u prvoj osobi jednine, iz perspektive pedesetogodišnjega povjesničara umjetnosti koji, zajedno s četrdesetogodišnjim kolegom, konzervatorom Mijom Delačem, stanovitim Čolakom te intrigantnom Frankom Filipović, u zidu stare Sveučilišne knjižnice (današnjega arhiva) u Zagrebu pronalazi tajnu prostoriju koja sa sobom nosi saznanja o velom zaogrnutom udruženju „Vila Velebita“ (enigmatskoj udruzi koja teži tomu da uspostavi, kako se navodi u romanu, „kauzalitet u ljudskom društvu“).

Tekst osobito intrigira spajanjem povijesnih motiva, umjetničke važnosti i stvarnoga svakodnevnoga života u kojemu su neke stvari neizbježne (poput ljubavi, smrti, a na kraju i banalnih telefonskih razgovora).

Već na samom početku romana dočekuje nas in medias res uvod u priču zahvaljujući liku Mije Delača koji pripovjedaču objelodanjuje informaciju o neobičnostima na zidu gore navedenoga prostora.

Ovaj tekstualni triler s fantastičnim elementima upotpunjen je misterioznim korištenjem imena povijesnih osoba poput Boškovića i Vlahe Bukovca, osoba čija su imena veoma ključna za radnju, gotovo u jednakoj mjeri koliko i fikcionalni Štriga, autor zelenoga fascikla s naslovom VELEBIT.

Autor pokazuje zrelu i zavidnu pripovjednu vještinu i literarno iskustvo, a povrh svega pripovjedača erudita koji odlično barata enciklopedijskom materijom.

Ova učenost mogla bi se povezati i sa samim naslovom, sovom koja simbolizira mudrost i znanje.

Sam naslov u jednom se dijelu romana objašnjava četirima sovama koje se nalaze na krovu i bdiju (doduše, ne zna se nad čime, ali mogli bismo, onako romantično, pretpostaviti da čuvaju mir svega što je prošlo od onoga što tek dolazi).

Znanje i umjetnost veoma su važni Pavličićevu pripovjedaču, predanom profesoru povijesti umjetnosti koji pokušava obraniti status umjetnosti konstatirajući za sebe:

„Umjetnost ima zakone jednako kao što ih ima i fizika.“

Osim propitivanja vlastitih postupaka i njihovih utjecaja na naš i tuđe živote, popraćenoga uz dobro poznato pitanja „Što bi bilo da je bilo?“, pripovjedač razmišlja i o tome koliko je nešto dobro ili nije dobro za naš život. Referira se pritom na svoj život, u početku čineći to kao da razmišlja o svakodnevnim obvezama poput odabira prometne rute koja će ga od točke A dovesti do točke B:

„Ali, ako ne krenem ulicom Isidora Kršnjavoga, možda propustim susret s nekim tko bi mi donio važnu vijest, možda se mimoiđem sa ženom s kojom bih mogao ostati do kraja života, nakon ovih deset pustih godina koje su već prošle.“

Nakon niza „prizemljenih“ i svakodnevnih pitanja, pripovjedač će filozofski promišljati o pronađenim Boškovićevim rukopisima koji matematičkom točnošću izračunavaju buduće događaje:

„Ako nas zadesi i nesreća, barem znamo da je tako moralo biti. Fatalizam? Možda, ali ta je etiketa beznačajna cijena koju treba platiti za osjećaj da svijet ima smisla, pa, dakle, ima smisla i naš život.“

Ovaj roman sjajna je uvertira u „probleme“ koje bi mogući nastavak mogao proizvesti (naročito ako se cilja na radnje udruženja „Vila Velebita“, a  ne na dosadašnju činjenicu o postojanju), stoga bi osobito razveselila ideja o drugom dijelu romana. Početna fabula masonskoga karaktera korektno je zagolicala maštu čitatelja i stvorila plodno tlo za daljnji razvoj likova i radnje, a naglašeni „what if“ i dalje ostaje privlačan fabularni element.

Izdaje: Mozaik knjiga

Izvor: Patuljasta Šmu 

Komentari

Neki baner