Uputa za uporabu, Psiholog otkriva što zaista znači rečenica: Ako nekoga voliš - pusti ga da ode, Često sam čula: 'Od ljubavi se ne živi', Nikad nemojte pristajati na polovične odnose, partnere, prijateljstva i kavu!
Odnosi

Psiholog otkriva što zaista znači rečenica: Ako nekoga voliš – pusti ga da ode

Što točno stoji iza ove stare izreke? Neki je interpretiraju kao test sudbine, kao provjeru da li je zaista bilo suđeno da dvoje ljudi budu zajedno. Ako nekoga pustite da ode, ta osoba će se vratiti ako je tako bilo suđeno, međutim…

Za osobe, koje ne vjeruju u sudbinu, ova izreka nema smisla. Ali ona se može protumačiti na različite načine. Ne možete nikoga prisiliti da vas voli. Morate osobi dati slobodu da odluči i odabere.

Jako je mali broj ljudi koji se zdravo vežu za drugu osobu. Većina ljudi je anksiozna i uznemirena, barem u određenoj mjeri. Tu je riječ o povezanosti koja proizlazi isključivo iz nesigurnosti. Takve osobe se boje napuštanja, odbijanja i kritiziranja.

Anksiozna privrženost potiče osobu da se ponaša nametljivo i žudi za društvom partnera sve vrijeme. Osobe koje su anksiozno privržene se često osjećaju usamljeno i nesigurno kada moraju provesti vrijeme sami sa sobom. Zavisni su o društvu dragih im osoba i partnera.

Kada je takva osoba u vezi, očajnički pokušava kontrolirati ponašanje druge osobena različite načine.

Na primjer, takva osoba pokušava da učini da se druga osoba osjeća krivom zbog toga što ne provodi dovoljno vremena s njom. Vrlo brzo počne da pokazuje ljubomoru, što je još jedan način da prisile drugu stranu na provođenje vremena s njom.

Anksiozni tipovi ljudi vole biti u vezi. Međutim, njima čak i potpuna vjernost nije dovoljna da bi se mogli osjećati sigurnima. Zgroženi su spoznajom da bi druga strana mogla otići.

Žele znati što njihov partner radi u svakom trenutku.

Jedan način da to postignu je forsiranje i iniciranje komunikacije. Neki anksiozni tipovi koriste čak i verbalnu ili fizičku agresiju kako bi na neki način prisilili drugu stranu da ostane s njima.

Ovakvo ponašanje je posljedica generalne anksioznosti i potrebe za pripadanjem.Tada počinje da se stvara i potreba za time da budu i sami potrebni drugima. Oni žele da druga osoba bez njih ne može.

Ako su tjeskoba i nemir prisutni još od djetinjstva, takva osoba neće moći da razvije zdravu privrženost u odnosu s drugima. Jedna od teorija je da će dijete, koje zna kako je osjećati se napušteno, pronaći različite načine da pobjedi taj osjećaj kroz manipulaciju drugima, kontrolu, ljubomoru i slično.

Ako dijete otkrije da je potpuno zatvaranje i povlačenje u sebe, zadržavanje osjećaja za sebe i emotivna izolacija najbolji način za prolazak kroz život, nastavit će da živi na takav način i biće zaista teška osoba za partnerski odnos. Ako dijete otkrije da je manipulacija jedini način za stjecanje prijatelja, nastavit će manipulirati ljudima. Način na koji osoba po prvi put reagira na određene situacije uveliko određuje način na koji će reagirati na iste situacije kasnije u životu.

Iako anksiozne osobe obično ostvaraju trajnije odnose s drugima i gotovo uvijek su vjerne, ti odnosi rijetko kada traju čitav život, jer je pitanje vremena kada će njihovom partneru dosaditi njihovo kontrolirajuće ponašanje.

Ova izreka zapravo govori da ljubav ne možemo uzeti, posjedovati niti natjerati nekoga da nas voli.

Ljepota ljubavi je upravo u njenoj slobodi.

Što više pokušavate nekoga zadržati, to je veća vjerojatnost da tu osobu nećete zadržati. Tada se ne fokusirate na njihovu sreću, već na sebe. Postajete sebični, a ljubav je sve samo ne sebičnost.

Ako osobi koju volite ni na koji način ne ograničite slobodu i ona ipak odabere da bude s vama ili vas napusti, to je isključivo njen izbor.

Jedini način da budete sigurni u to da ta osoba želi biti dio vašeg života je da joj date mogućnost izbora.

Dakle, ovo općeprihvaćeno pravilo nije nekakav test ljubavi i sudbinske povezanosti, već ispit emocionalne zrelosti osobe koja svome partneru omogućava slobodu.

Izvor: P. S.

Komentari

Neki baner