Opet ja. Vjerujem da me niste zaboravili, a još manje gdje smo stali. U carskom gradu smo i nadam se da uživate u ljepotama istog. Ako me sjećanje dobro služi, prošli put smo se „odjavili“ nakon ulaska u tramvaj. Bijaše „jedinica“, zar ne ? Ušli smo kod berze i krenuli u vožnju „Ringom“, širokom avenijom koja opasava stari dio Beča, takozvani 1. Bezirck kako to Austrijanci zovu (okrug op.a.), a možete čuti i naziv „innere Stadt“.

Iako su tramvaji, kao i općenito gradski prijevoz, prilično udobni, to ne znači da trebate da se raskomotite. Treća stanica od ulaska kod Berze je naša izlazna stanica, a tramvaj vas je dovezao direktno na Schwedenplatz. Jedan od prometnijih bečkih trgova na kojem se presijeca veliki broj linija gradskog prevoza je bečka „čeka“ , mjesto sastanka mladih Austrijanaca kada počinju noćne izlaske koji često sadrže velike količine piva, pića koje Austrijanci prozivode i konzumiraju u ogromnim količinama. Znatiželjniji putnici će neposredno prije izlazne stanice primijetiti i vremešnu crkvu čija vanjština odaje godine.
Ruprechtskirche je najstarija očuvana crkva u Beču (i druga najstarija općenito), a vanjština koja će, barem onim „starim dušama“, na momenat odvući misli u davna vremena, itekako odaje stotine godina starosti. Okružena je kamenim ulicama kojima su nekada hodali Jevreji. Četvrt koja okružuje crkvu pripadala je upravo njima i stotinama godina su uživali visok status u gradu. Status ni danas nije upitan, no, broj Jevreja je znatno smanjen na veoma tragičan način, a možete pretpostaviti o kojem dijelu istorije govorim.
Svega dva bloka od stare crkve nalazi se Anker.

Pitoreskni sat izgrađen je kao dio „mosta“ koji spaja dvije zgrade jednog od najstarijih osiguravajućih društava u Beču, a uz to, ovaj sat je i jedna od „skrivenih“ atrakcija Beča za koju zna veoma mali broj ljudi. Sat se nalazi na trgu Hoher, mjestu koje je, tokom perioda antike i ranog srednjeg vijeka, bilo središte trgovine u Beču. Današnji izgled trga ničim ne odaje antičku istoriju koja je „zamaskirana“ baroknim stilom.

Hoher trg je veoma blizu samog središta Beča i simbola ovog grada. U samoj gradskoj jezgri, na trgu Sv. Stefana, uzdiže se istoimena katedrala. Ovaj skoro 900 godina star svjedok gradske istorije ponosno se uzdiže iz nemalog broja okolnih palata koje, pored svoje masivnosti i veličanstva, djeluju skoro pa minijaturno u odnosu na veličanstvenu katederalu. Toranj visine 129 metara najviši je u gradu, a još u srednjem vijeku donesen je zakon koji kaže da ovaj gotički sakralni objekat mora ostati najviši u Beču zauvijek. U modernom dobu izgrađena su dva viša objekta, no, oba izvan pravnog područja grada, odnosno, izvan područja 23 gradska okruga, tako da je sjedište nadbiskupa i mjesto u kojem se svojevremeno oženio, ni manje ni više nego genij poput Mozarta, zadržalo laskavu titulu najvišeg gradskog objekta. Gotiči detalji i svi ukrasi ove katedrale natjerat će vas da stojite i zamišljate značenja svih tih simbola koji u svom veličanstvu Stefanove katderale djeluju kao neka viša, nedostižna dimenzija. Za još nevjerovatnih detalja stare gradnje možete posjetiti unutrašnjostili se liftom popeti na niži, nikada dovršeni toranj i uživati u panorami istorijske jezgre Beča.
Po izlasku iz katedrale krenimo u Kartner Straße, jedno od najpoznatijih pješačkih ulica Beča. Osim prelijepe arhitekture gradske jezgre, primijetit ćete i veliki broj radnji s veoma skupocjenom i luksuznom robom, kao i veoma raznovrsnu ponudu suvenira te tipičnig austrijskih slatkiša, od Mozart kugli do ostalih „varijacija na temu“. Ipak, na kraju ulice , s desne strane nalazi se vjerovatno „najslađe“ mjesto u Beču. Hotel Sacher je dom istoimenog kolača, ponosa nacionalne kuhinje u Austriji te tajni recept Bečkog dvora, a komad pravljen po tom istom receptu možete probati upravo to. Dok uživate u slasnoj čokoladi vjerovatno ćete iz udobnosti „Sachera“ pogledati van. Pogled će vam zakloniti zaista ogromna građevina.
Bečka Opera je vjerovatno najkritikovaniji objekat u gradu, barem u svojim počecima. Danas predstavlja simbol grada i ponos njegovih građana, a smatra se i najvažnijom od desetina kulturnih institucija koliko ih ovaj grad ima. Osim impozantne arhitekture, pažnju će vam privući i osoblje Opere koje u tradicionalnoj nošnji prolaznicima nudi detaljnije informacije o događajima kao i ulaznice.
Kratka šetnja preko Karlsplatza, trga kojim Opera dominira, dovest će vas do Resselparka, nazvanog po Josefu Resselu, izumitelju brodskog propelera. S koje god strane pogledate park prvo što ćete primijetiti su dva bijela tornja sa zelenom kupolom u sredini. Masivno barokno zdanje zove se Karlskirche, a dao ju je izgraditi Karlo IV. Ipak, ne nosi ime svog graditelja, već katoličkog sveca poznatog po liječenju kuge. Kažu da je to jedan od najljepših primjeraka barokne arhitekture u Austriji, pa čak i Europi.

A prekoputa najljepšeg primjerka barokne arhitekture nalazi se objekat u kojem iz instrumenata bečkih muzičara izlaze najljepše note. Punog naziva Wiener Musikverein, a poznatiji samo kao Musikverein ovaj prelijepi objekat je dom najpoznatijeg orkestra na svijetu – Bečke filharmonije. Tokom svake godine hiljade posjetioca provedu desetine sati uživajući u najljepšim mogućim izvedabama klasične muzike. Centralna prostorija objekta i najveća od šest koncertnih sala je Zlatna Sala, luksuzno ukrašen prostor koji već desetinama godi svjedoči jednom od najpoznatijih kulturnih događaja na svijetu – novogodišnjem koncertu Filharmonije. Veličanstveni Beč u svaku Novu godinu uplovi uz najljepše note melodija porodice Strauss, zatim Mozarta, Haydna, Schuberta i drugih, a sam događaj prenosi se u stotinjak svjetskih zemalja.

Nakon Karlskirchea i Musikvereina vratimo se na Ring. Dok prolazimo Karlsplatzom možemo „baciti“ još koji pogled na Operu, a zatim nastaviti šetnju dalje. S naše desne strane ubrzo se ukazuje ograda s masivnim objektom i parkom unutar iste. U parku se ističe spomenik Mozartu, čudu od djeteta i najvećem kompozitoru ikada čiji je život naglo prekinula bolest, a koji je dobar dio života proveo u Beču.
Hodamo dalje , tražimo ulaz u kompleks s naše desne strane. Nakon kratke šetnje našli smo se ispred trijumfalne kapije. Prolazak kroz Burgtor uvodi nas u Hofburg, svijet Habsburga i dom iz kojeg su više od 600 godina vladali najmoćnijim carstvima Europe. Ostavština moćnih Habsburga čeka na vas. U sljedećem nastavku.
Igor

Mi smo redakcija portala Amazonke.com – regionalnog online magazina za žene sa stavom ali i svakog osviještenog modernog muškarca.
Pišemo, istražujemo, kreiramo, iznosimo mišljenja kako bi vam ponudili sadržaj s dušom. Svoje prijedloge za suradnju možete nam poslati na mail [email protected]
Mi smo uvijek tamo gdje počinje priča! Pridružite nam se!

