Uloga mame je nametnuta od patrijarhalnih pritisaka kroz različite vidove odgajanja religije, ideologije, tradicije, medija. Problem je što je u toj nametljivosti mama predstavljena kao brižna i dužna.
Istovremeno, ona je…
Svaka žrtva koju jedna mama napravi za svoju obitelj uzima se zdravo za gotovo i problem nastaje kada njena djeca i suprug očekuju svakodnevno skuhan ručak, ispeglanu i svježu odjeću i posteljinu, razvrstane i uređenje stvari, njegu, pažnju i bezuvjetnu ljubav. Mama je ta koja doji, uspavljuje, tješi i izbezumi se kada joj je dijete bolesno. Zbog temperature njenog voljenog djeteta joj se ruši cijeli svijet.
Ona nekad i pogriješi želeći zaštiti svoje dijete od svake nevolje koja vreba na svakom koraku. Ona je ta koja dijete uči prelaziti cestu i istovremeno ga ispravlja dok slovka. Istovremeno mora smanjiti intenzitet svoje ljubavi kada njen voljeni sini ili kćerkica raste i polagano ulazi u svijet odraslih. Mora se povući da nju ili njega ne bi osramotila. No, istovremeno je pozvana uputiti svoju kćer kroz šokove prve menstruacije, voditi ženske razgovore i iskorijeniti komplekse kćeri koja ima zbog svog tijela koje postaje predmet pozornosti cijelog svijeta.
Između tereta i radosti
Sinu mora reći da kontrolira svoj bijes, agresiju ili potrebu za dominacijom, Istovremeno se pita da li da ga motiviram da iskaže svoje emocije tuge i da plače dok ga ona tješi. Istovremeno se boji ismijavanja društva koji ne prašta muškarcima da plaču.
Ona se pita da li da dozvoli djeci mobitel. Jer nema toga što bi ona uskratila svojoj djeci pa i ptičjeg mlijeka bi im donijela. Istovremeno je svjesna svih zala i nasilja koja djeca primaju putem tik taka, nasilnih video igrica. Istovremeno je svjesna da zabrana nije rješenje. Istovremeno sluša optužbe da nije fer.
I ona se lomi jer su to golemi pritisci. Istovremeno pokušava motivirati djecu da uče, čitaju i da izaberu nešto što će biti korisno za formiranje njihove ličnosti i ljubavi prema određenim zanimanjima. Htjela bi da njeno dijete završi dobru školu, fakultet i da nađe posao u nestabilnom svijetu punom korupcije i kriminala.
Mama bdije i čeka dok se djeca vrate iz noćnih izlazaka. Strahuje da je odjeća njene kćerke možda provokativna i da ima mnogo silovatelja pa joj gura biber sprej u torbicu za koju je štedjela da joj kupi jer je upravo ta torbica hit na Instagramu.
Zabrinuta je i za sina i njegovo društvo. što ako malo više popiju, što ako se uvale u nevolju i skrive prometnu nesreću. Istovremeno je svjesna da je pred njihovim očima zaostala i staromodna. Da sve radi iz dobrih namjera, svjesna bolno da te dobre namjere neće uvijek zaštiti njenu djecu.
Hvala i VOLIM TE,mama!
Nedostaje joj podrške za sve to. Njen dan je pun stresa i pokušava balansirati između više različitih uloga. Ponekad osjeća da je podvojena ličnost jer jedna je dok je s djecom, druga s mužem, treća na poslu te peta i deseta pred komšijama, rodbinom i svim silnim dušobrižnicima.
Kritike prima svakodnevno što utječe na njeno samopouzdanje i njeno mentalno zdravlje. Ponavlja sebi da mora izdržati jer o njoj ovisi sve. Dok nju nitko ne pita kako je ona. Ako se požali, bit će dočekana na nož mizoginije i raznih kritika da je to sama birala
Na kraju njenog dana ona treba čuti HVALA. Hvala, mama, za sve što radiš, za svaki pokušaj, za svaki trenutak, za svaki razgovor, za svaki savjet, za svaki osmijeh i suzu. Hvala našim mamama koje su nas naučile empatiji i snalažljivosti u kaotičnom svijetu. Čuvajmo naše mame i ne uzimajmo zdravo za gotovo najtežu ulogu na svijetu. Biti majka je izuzetno zahtjevno, naporno, bolno, stresno, izazovno i promjenjivo.
Smanjimo naša očekivanja od majki i cijenimo svaki trud s obzirom na različite teškoće i okolnosti na svijetu. Potaknimo više razgovora o želji i potrebi za majčinstvom i kao društvo učinimo da ta uloga bude dostojanstvena, poštovana i cijenjenja. O volji i želji za majčinstvom ovisi opstanak ljudske vrste.
rođena u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini 28. 11. 1990 godine.
2015 sam završila studij novinarstva i odnosa s javnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Doktorantica na PDS doktorskom studiju Jezici i kulture u kontaktu, Informacijske i komunikacijske znanosti, smjer OSJ.
Autorica i koautorica nekoliko znanstvenih i istraživačkih radova. Radno iskustvo rad na dvije lokalne radiopostaje, lokalne portale. Od 2020 sam novinarka i autorica članaka i tekstova o feminizmu, rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju.
U slobodno vrijeme čitam, pišem, provodim u prirodi i usavršavam svoje kvalifikacije i sposobnosti.