Živimo u vremenima kada nam je puno toga dostupno, a sve zahvaljujući pojavi interneta, pametnih telefona i društvenih mreža. U zadnjih nekoliko godina popularizirala se tzv. hustle kultura gdje se nameće kontinuirani rad na što više vlastitih projekata paralelno i pokretanje vlastitih poslova kako bi se dokazali društvu i pokazali da vrijedimo više od ostalih.
Hustle kultura ima glavnu odliku da ne postoje dani kada se odmara jer onda posao pati, treba raditi dok vaši konkurenti spavaju jer je to jedini način da postanete broj jedan. Također, to je i jedini način da dođete u fazu kada ste izgorili i potpuno poremetili sve ostale dijelove života.
Koliko si projekata pokrenuo? Jesi li već započela onaj treći projekt?
Vrlo je jednostavno, što ste više projekata pokrenuli, to više vrijedite – tako se barem smatra. Svi bi trebali biti poduzetnici, a ako radite za nekoga u osmosatnim sjenama, vrijedite manje jer ste prihvatili prosječan život i izgleda da nemate nikakve ambicije za više.
Naravno da je poduzetništvo prekrasna stvar – daje nam mogućnost da stvaramo što želimo, obogaćujemo ponudu na tržištu i donosimo inovacije na svijet, ali je prekrasna za one koji su stvoreni za to i spremni na sve negativne stvari koje ono donosi. Ne treba svatko biti poduzetnik, pokretati hrpu projekata i mijenjati svijet, prosječan život bez previše uzbuđenja i u normalnoj kuća-posao rutini je super samo ako ste sretni s tim, ako ste zadovoljni s tim i nemate nepremostivih problema.
Nametanje produktivnosti
Cijela ta hustle kultura nameće produktivnost, stalno trebamo biti produktivni, stalno trebamo raditi na nečemu novome i nema mjesta odmoru jer, ako odmaraš, onda gubiš vrijeme, konkurencija te prestiže i slično. Nemojte me krivo shvatiti, ako ste na početku nečega, ako pokrećete nešto, u početku itekako trebate potegnuti da taj svoj startup postavite na kakve takve temelje.
Ipak, najvažnija u svemu je održivost. Je li konstantna produktivnost održiva? Je li dugoročno održivo biti posvećen beskonačnom razvijanju svojeg poslovanja?
Neprekidna produktivnost je najbrži način do izgaranja i preopterećenosti.
Neproduktivni dani su najproduktivniji
U naslovu članka sam spomenuo da su neproduktivni dani itekako produktivni, možda na prvu nema baš nekog smisla, ali ti dani su ključni i sada ćemo saznati zašto. Popularno zvani neproduktivni dani, odnose se na dane kada ne radite ništa vezano za svoj posao jer eto, društvo smatra da niste produktivni ako ne radite za svoj posao.
Upravo će dani kada radite druge stvari i napravite odmak od posla dovesti do toga da ćete postići veći balans u životu, osjećati se bolje, zadovoljnije i kao takvi imati kapaciteta da svoj posao obavljate učinkovitije i pronađete balans. Provođenje vremena s prijateljima, šetnja u prirodi, odlazak na mini izlet za vikend, gledanje TV-a, igranje igrica, sve što čini da se opustite i ne mislite na posao je jako produktivno.
Time što radite mali odmak natrag od poslovnog dijela ustvari radite velik pomak naprijed. Jedan korak natrag je gotovo uvijek dva koraka naprijed.
Mirko Logožar je osnivač edukativne platforme Different, TEDx govornik i edukator. Na što jednostavan način nastoji prenijeti znanstveno dokazane informacije iz područja zdravog načina života do šire populacije. Uz to, njegova strast je stvaranje u različitim oblicima, od glazbenog pa do audiovizualnog izričaja. Velik je ljubitelj pripreme hrane, a najviše voli piletinu u medu, senfu i limunu.
