Na koji se način možete obraniti od stresa i frustracija?

Došli ste kući s posla užasno nervozni i frustrirani. Proveli ste grozan dan na poslu. Šef se izderao na vas jer niste dobro obavili posao. Zapali ste u prometnoj gužvi. Pokvarila se perilica za rublje. Kakav dan! Najradije bi iskočili iz kože.

Hrana naša svakidašnja

Jedva čekate da se udobno uvalite na svom omiljenom ležaju i navalite na kutiju sladoleda ili omiljene čokolade, a nakon toga nastavljate ”slagati’ – prvo sendvič, pa grickalice, bombone, itd.

Vaš organizam traži još i još. Dok jedete osjećate veliko olakšanje od svih problema. Međutim, znate i sami taj čarobni efekt traje jako kratko da bi se poslije osjećali još gore, bezvrijednije, usamljenije…

Kako se nosite sa stresom?

Ako su se takvi ”emocionalni ispadi” zaredali jer obično odgovarate na stres i frustracije povlačenjem od drugih i zatrpavanjem hranom, onda definitivno imate problem s emocionalnim prejedanjem koje nema veze s tim što volite jesti.

Ne, ima veze s vašim pragom tolerancije na stres i frustracije i kako se nosite s njima. Svatko od nas prolazi kroz stresna razdoblja, međutim, svatko drukčije reagira: dobro koristeći svoje unutarnje resurse da izađe na kraj sa stresom, ili loše, tako da postaje agresivan i istresa se na drugome, da pije, ili da se emocionalno prejeda. Samim tim, život i vaše zdravlje i psiha počinju trpjeti negativne posljedice.

Neki baner

Ako osoba zatrpava svoje emocije hranom, onda nije pitanje ”kako prestati to činiti”, nego je potrebno otkriti uzroke i tek onda raditi na prevenciji posljedica. Svakako da su onaj ”živčani šef”, gužva u prometu, ili perilica bili samo okidači  a ne i uzrok za vaše stanje koje traje već neko vrijeme, jer osoba svaki dan pronalazi neki okidač za prejedanje.

Prejedati se možete i iz dosade jer vam je duša prazna, a može biti i posljedica kroničnog umora koju ”gasite” tješeći se hranom. I tako sve dok prejedanje ne postane kronično loša navika koja će se negativno odraziti na vaše nerve, zdravlje, sreću.    

Što stres čini vašem tijelu?

Stres nas dovodi do čudnih pojava na našem tijelu. Znate li koja su to inače mjesta koja su najviše pogođena stresom?

  • Ramena, glava i vilica – Stres može izazvati osjećaj napetosti, tenzijske glavobolje, zategnutost u predjelu vrata i vilice i grčeve u vratu i ramenima.
  • Mišići i zglobovi – Stres može izazvati bol, stezanje ili bol u mišićima, kao i grčeve. To se dešava jer stres snižava prag bola.
  • Srce i pluća – Previše  kortizola može itekako ugroziti naše srce i pluća, pa su bolesti kardiovaskularnog sustava, hipertenzija, astma, moždani udar , samo neke od posljedica. Ako osjećate bol  ili zategnutost u grudima ili lupanje srca, što prije liječniku kako bi se isključila ozbiljna stanja.
  • Koža i kosa – Problematična koža (atopični dermatitis, ekcem, rozaca ili psorijaze), stresno stanje samo će još dodatno pogoršati. Može dovesti do svraba, pretjeranog znojenja, pa čak i gubitak kose.
  •  Imunosni sustav – Svima nam treba jak imunitet u borbi protiv infekcija, bolesti, anksioznosti, itd. a stres samo slabi obrambeni mehanizam da se može sam izboriti protiv ”neprijatelja”. Sve to povećava i dovodi osobu do česti infekcija, prehlada, gripa.

Raditi na otkrivanju uzroka emocionalnog prejedanja

Mnoge emocije poput tuge i bijesa mogu izazvati loše navike u prehrani koje mogu biti itekako opasne po vaše zdravlje, još ako uz to imate neku kroničnu bolest. Loš dan na poslu ili svađa s dečkom ili mužem, samo su kratkoročni problemi, dok prejedanje na nervnoj bazi dolazi iz kroničnih problema koje vučete sa sobom već duže vrijeme. A to uključuje kronični stres, potisnutu ljutnju ili bijes, anksioznost, i druge brige.

U svakom slučaju treba raditi na otkrivanju uzroka tj. emocionalnih problema i iznaći najbolje rješenje, prvo kako da se suočite s njima i raditi na njihovoj prevenciji odnosno učinkovitim tehnikama da se znate učinkoviti suočiti s njima ako i kada se pojave.

Kako se zaštititi od loše hrane i zamijeniti ”pametnom” hranom?

Prije svega, upitajte se zašto jedete kada ste nervozni, bjesni, frustrirani ili tužni? Ako niste gladni, možda da ipak odustanete i preusmjerite fokus na nešto drugo?

Drugo, maknite iz kuće i hladnjaka sve ”opasne”  namirnice koje vas mogu dovesti u napast. Ne jedite grickalice jer sol diže razine hormona stresa kortizola, što nije dobro. Umjesto čipsa i sl. namažite šnitu integralnog kruha s maslacem iz kojega ćete dobiti  važan izvor dobrog osjećaja hormona serotonina.

obraniti se od stresa
Photo by Anna Shvets

Ako ste ljubitelj slatkoga i odgovarate na stres slatkišima, zapamtite ovo: slatkiši i prerađena hrana mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme srca i krvožilnog sustava. Kao i određene mentalne probleme, pa i simptome depresije. Stoga, kao alternativu, osigurajte se slatkim voćem, a može umjereno i sušeno. Ako baš ne možete bez kolača, počastite se koji puta s onima koji imaju manji unos šećera i masnoća, kao što su voćne pite s ništa ili jako malo šećera

Odaberite namirnice s anti-oksidativnim učinkom i koje su odličan saveznik protiv stresa.  protiv stresa. Tu su također namirnice bogate omega 3 masnim kiselinama (avokado), patlidžan, mahunarke, banane, naranče, jabuke, ananas, brokula, slanutak, integralne žitarice, orasi.

Ključ je jesti namirnice koje pomažu u borbi protiv stresa i izbjegavanje prerađene hrane koja može učiniti da se osjećati još gore.

Provjerite stanje magnezija i drugih minerala i vitamina u vašem organizmu

Također bi bilo dobro da provjerite analizom iz krvi, vrijednosti magnezija, kalcija, cinka i selena, i vitamina iz B skupine. Osobe koje imaju deficite magnezija primjerice, imaju pretjeranu potrebu za slatkim, pate od lošeg sna, tjeskobe, opstipacije, čestih glavobolja, itd. Magnezij se pokazao odličnim i u anksioznim stanjima, a i u stresnim stanjima i ako imate napadaje gladi. Hrana bogata Mg je špinat, blitva, bademi, brazilski i indijski orah, kinoa, sjemenke bundeve.

Znam. Sve zvuči lako i jednostavno a ipak je tako teško. Što vas košta da probate? Možete vi to!

Neki baner