Osjetljive bebe i snalažljivi roditelji – savjeti za njegu dječje kože

Biti roditelj nije ni najmanje lako. Iako je to uloga u kojoj se tijkom života nađe većina ljudi, roditeljstvo se ne čini uvijek kao “rutinska stvar”. Koji je po vama razlog? Zašto se, kao roditelji, ili budući roditelji, često osjećamo uplašeno, nesigurno ili nemoćno? Razloga može da ima mnogo, svatko od nas je roditelj na “svoj način”.

Ali, ono što je zajedničko svakom roditelju, bez obzira na dob, generaciju ili zemljopisne koordinate, jeste briga za svoje dijete. Ta briga počinje čak i prije nego što se dijete rodi. Dok je još u maminom stomaku, tj. “na sigurnom”. Roditelji brinu da li će trudnoća biti zdrava, da li će se beba razvijati pravilno itd. Briga i stalna tjeskoba su sastavni dio roditeljstva, koji čine da kao roditelji uvijek budemo pažljivi, fokusirani i spremni na “akciju” kada je dijete u pitanju.

Bebe su osjetljive – mit ili istina?

Dilema je vječna: da li su bebe osjetljive, ili “jače nego što mislimo”. Zagovaramo tezu da su bebe osjetljiva i krhka bića, koja se apsolutno oslanjaju na roditeljsku skrb i pažnju, ali da ta činjenica ni na koji način ne bi trebala uplašiti ili blokirati roditelje. Naprotiv, jer bebe mnogo stvari ne mogu same, mi smo ti koji moramo biti staloženi, opušteni, koncentrirani, brižni, tj. na visini roditeljskog zadatka.

Bebina koža je zaista osjetljiva

Danas govorimo o dječjoj koži i problemima sa kojima se roditelji malih beba često susreću. Bebina koža je, bez sumnje, veoma osjetljiva. To nije mit. Bebina koža se razvija u prvoj polovini trudnoće. Kao i kod odraslih ljudi, koža bebe se sastoji iz tri sloja, ali ta tri sloja su mnogo tanja nego kod nas. Odbrambene sposobnosti bebine kože su zato vrlo niske. Sigurno ste negdje videli da se koža tek rođenih beba (naročito ako su rođene prije termina), čak i providi – toliko je tanka. Upravo iz tog razloga bebina koža je osjetljiva na utjecaj različitih mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica itd). 

Uz to, možda niste znali da koža Vaše bebe nema mogućnost termoregulacije putem znojenja na način kako to radi koža odraslog čoveka. Stoga se beba ne treba pregrijavati niti dopustiti da se smrzne ako je napolju hladnije vrijeme. Bebina koža nema razvijen lipidni sloj, što znači da je takva koža sklona peruti i pretjeranom sušenju.

Kada primijetite da je bebina koža suha i peruta se, bilo bi dobro koristiti uljne kupke, prirodne, bez alergena, a bebinu kožu nakon kupanja tretirati dječjom kremom ili losionom s većom koncentracijom lipida, po mogućnosti prirodnog podrijetla bez parabena i drugih štetnih kemikalija.

Pelenska regija – stalni izvor roditeljske brige

Regija kože koja zadaje najviše briga roditeljima je pelenska regija. Razlog nije u tome što je koža na tom mjestu osjetljivija nego u bilo kojem drugom dijelu tijela, već zato što je stalno izložena vlazi i toplini, što utječe na razvoj različitih vrsta mikroorganizama. Iz tog je razloga ova regija ugroženija od ostalih, sklona crvenilu, osipu, alergijama, ali i težim kožnim infekcijama koje zahtijevaju nadzor pedijatra ili dermatologa. Sve spomenute promjene na koži, koje roditelje mogu zabrinuti, mogu se sažeti pod jedno ime – pelenski osip.

Simptomi pelenskog osipa

Nema roditelja koji se nije susreo s tim problemom barem jednom, u većoj ili manjoj mjeri, tijekom prve godine djetetova života (dok je dijete stalno u pelenama, pa djetetova koža ne može slobodno „disati“). Pelenski osip može se manifestirati na različite načine, iako su uzroci gotovo uvijek bakterije ili gljivice. Može se pojaviti crvenilo kože pelenske regije. Čest pratilac ovog stanja su peckanje ili svrabež kože. Crvenilom su obično zahvaćeni guza i genitalna regija, ređe prevoji na koži. Crvena boja kože je znak upalne reakcije kože, izazvane kontaktom sa patološkim mikroorganizmima.

Nekada pelenski osip dobiva šire razmjere: pojavljuje se konkretan osip po koži bebe. On može biti najprije tačkast, a kasnije se te promjene mogu dodatno inficirati i gnojiti. 

Takođe, bebina koža može postati gruba, hrapava i deblja na određenim mjestima pelenske regije, a ponekad se pelenski osip javlja u vidu malih plikova, koji postaju bolni kada pucaju i dodatno se inficiraju.

Pelenski osip se dosta brzo širi, zato je važno reagovati pravovremeno i na adekvatan način.

Kako reagovati?

Najbolji način da se spriječi pelenski osip je redovita i adekvatna higijena pelenske regije. Jako je važan dobar odabir pelena za jednokratnu upotrebu. Dobre pelene treba da budu izrađene od čiste, fine celuloze, bez dodatka parabena, pvc-a, i bilo kojih drugih alergena, kao što su dodate boje, losioni ili mirisi. Pelene, ukratko, ne treba da sadrže štetne suvišne kemikalije. Osim toga, potrebno je pelene mijenjati redovito i često, kako bi bebina koža što je više moguće bila suha. 

Prilikom presvlačenja bebe važno je čišćenje kože, najbolje mlakom vodom i tupferima, ili pak vlažnim maramicama na bazi vode, koje takođe ne treba da sadrže parfeme i druge alergene. Nakon čišćenja i sušenja kože, kožu treba namazati kvalitetnom kremom za pelensku regiju, najbolje sa ekstraktima ljekovitog bilja, bez konzervansa, prirodnog podrijetla.

Ako se osip ipak dogodi, u blažim oblicima, savjetujemo redovitu higijenu i sušenje promjena, a ako crvenilo ne popusti za dva ili tri dana ili se pojave ozbiljnije promjene na koži, potražite savjet pedijatra ili dermatologa. Nema mjesta panici, pelenski osip uvijek se uspješno izliječi i sanira. Potrebna je dodatna njega i malo strpljenja.