Koliko god sunce dobro utječe na raspoloženje i daje organizmu dragocjeni vitamin D toliko pretjerana izloženost kože najvećim vrućinama, ubrzava njezino starenje, isušenost, nastanak pjega, alergija i melanoma.
Preplanula koža bila je jako poželjna 70-ih godina prošlog stoljeća kao sinonim zdravog i seksi izgleda što se uvelike zadržalo i danas, ali uz mnogo više opreza I upozorenja stručnjaka.
Koliko god sunce dobro utječe na raspoloženje i daje organizmu dragocjeni vitamin D toliko pretjerana izloženost kože najvećim vrućinama bez adekvatne zaštite može prouzročiti osim estetskih problema ubrzano starenje, isušenost, pjege, alergije I jako opasan melanoma kože.
Alergija na sunce
Alergija na sunce češća je kod žena nego kod muškaraca kao i kod osoba svjetlije puti. I to najčešće na dekolteu u obliku u prištića koji svrbe. I oboljeli od autoimunih bolesti, bolesti bubrega te osobe koje uzimaju antibiotike i analgetike sklone su alergijama na sunce.
Melanom kože
Melanom kože je nekontrolirani rast kožnih stanica, a nastaje oštećenjem DNK. Najčešći uzrok njegova nastanka je UVA zračenje koje djeluje kao okidač mutacijama i genskim oštećenjima.
To uzrokuje brzo umnožavanje kožnih stanica i razvijanje tumora od kojih su zloćudni najopasniji jer se mogu širiti i prodirati u susjedne ili udaljene organe.
Melanom može nastati bilo gdje na koži gdje prethodno nije bila nikakva promjena ili iz madeža. Ako se otkrije u početnom stadiju velika je mogućnost ozdravljenja. Povećan rizik za oboljenje od melanoma imaju osobe svijetle puti s puno madeža na tijelu.
Također i osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu sunčevim zrakama. Te one osobe koje su nekoliko puta imale opekline od sunca osobito u djetinjstvu. Te naravno oni koji imaju gensku predispoziciju za razvoj bolesti.
Oprez prilikom izlaganja suncu
Stoga dermatolozi svako ljeto iznova upozoravaju da treba izbjegavati sunčanje između 10 i 17 sati. Preporučuju postupno izlaganje jakom suncu, zaštitu u obliku sunčanih naočala s UV filtrom.
Uz to laganu pamučnu odjeću, šešire ili kape te kremu s UVA/UVB filtrima. Zaštitni faktor treba nanijeti dvadesetak minuta prije izlaganja suncu te nakon svakog kupanja i brisanja ručnikom.
Photo by Apostolos Vamvouras on Unsplash
Liječnici preporučuju i redoviti samopregled kože po mogućnosti jednom mjesečnom. Tijekom samopregleda trebali biste detaljno obratiti pozornost na kožu kako biste uočili sve promjene poput madeža, pjega, mrlja, bradavica i to promjene njihove boje, oblika, veličine, ruba…
Ako se nekome to čini kompliciranim, redoviti posjeti dermatologu osim preventive svakako su najvažnija mjera u očuvanju zdravlja kože i madeža.
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
