Slatki (ne)izbježni grijeh – šećer

Procijenjeno vrijeme čitanja: 3 minutes

Bijeli od repe, smeđi od trske, kokosov, (ne)rafinirani… Birajte! Dok smo do prije desetak godina poznavali isključivo bijeli kristal šećer od šećerne repe kojeg smo po potrebi koristili i u prahu, danas imamo čitavu lepezu inačica tog zaslađivača. Svatko bira po svojim preferencijama, znanju, ali i materijalnim mogućnostima. Ipak, čovječanstvo je sve do 17. stoljeća, kada je krenula masovna proizvodnja i upotreba, bilo sretno i bez njega. Možda bi bilo bolje da na kraju ipak djed i baka nisu iščupali tu repu.

Što je šećer i zašto izaziva ovisnost?

Kratko i jasno, šećer je potpuno umjetna kemijska supstanca koja proizvodi samo prazne kalorije. Radi se o čistoj saharozi koja organizam budi energetskim šokom, dok se za njegovu probavu troše zalihe vitamina i minerala. Dnevna preporučena količina je tek 37 grama za muškarce te 25 grama za žene.

Šećer je samo jedan od tihih ubojica i glavnih optuženika za nezdrav život. Sve to zbog toga što mu se znanstveno dokazano pripisuju štetni utjecaji na tijelo.

Tako šećer oslabljuje imnuitet, povećava dehidraciju, potiče debljanje, pridonosi povišenju krvnog tlaka, masnoća u krvi te nastanku gljivičnih i bakterijskih infekcija, dok one dobre bakterije u probavnom sustavu uništava. Također, povećava i rizik od kancerogenih promjena u stanicama. Dakle, on u potpunosti transformira naš organizam!

Neki baner

Ukoliko se često konzumiraju velike količine, gušterača se navikava trošiti veće količine inzulina, što na kraju stvara ovisnost, pa tijelo traži sve veće količine kako bi održalo ravnotežu. Dakle, šećer je ozbiljna droga koja utječe na mozak poput kave, cigareta ili alkohola. A ukoliko naglo želite prestati s konzumacijom, moguće je čak zapasti i u apstinencijsku krizu.

traditional oriental sweets placed on candy shop showcase
Photo by Meru Bi on Pexels.com

Koliko ga zapravo unosimo u organizam?

Kada sam jednom prilikom na radionici djecu pitala koliko vode dnevno potroše, svi su imali sličan odgovor. Oko 3 litre. Imajući na umu samo onu količinu koju uglavnom popijemo, isključivši svu vodu koju potrošimo u kupaonici, kuhinji ili onu koja se potroši za proizvodnju, vrlo je vjerojatno da ćemo u glavi složiti pogrešnu sliku. Isto je i sa šećerom.

Svi razmišljamo samo o onom šećeru kojeg svjesno i voljno ubacujemo u kavu ili čaj. No, često se zaboravi na sve količine šećera koje se neprimjetno uvuku u organizam kroz razne napitke, brojnu prerađenu ili konzerviranu hranu. Procjena je da godišnje svaka osoba potroši više od 50 kilograma šećera.

Umjerene količine ne izazivaju toliku štetu, ali mi često nismo ni svjesni o kojim se količinama zapravo radi. Ipak, šećer je najlakše izbjegavati tamo gdje znamo da se nalazi, stoga smo mi ti koji su najzaslužniji za odluku o tome hoćemo li ga konzumirati ili ne.

person holding pink candies in form in hearts in hands
Photo by Gabby K on Pexels.com

Alternative kao spas

Šećer je, srećom, danas zaista lako zamjenjiv. Uz opcije kao što su stevija, sladić, datuljin, rižin ili agavin sirup, med ili pak jednostavno izbjegavanje u širokom luku i konzumiranje veće količine običnog i suhog voća, nije toliko problem preokrenuti svoje navike.

Bitno je samo postati svjestan onog što radimo (konzumiramo) i postati vlasnik svog tijela u potpunosti. Sigurna sam da će svatko nakon određenog vremena primijetiti kako na duže staze ipak ima više energije, ali potrebno je dan po dan uvoditi promjene i postepeno se skinuti sa šećera.

Neki baner