Ovo vjerojatno nije prvi članak koji čitate o utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje, a zasigurno nije ni posljednji. O ovoj se temi toliko raspravlja da više ni sami nemamo volje čitati o nekim novim istraživanjima, jer kao da smo svjesni da nas to ionako neće spasiti od masovnog izumiranja pravih druženja licem u lice. U svakom slučaju živimo u vremenu u kojemu je nemoguće potpuno se odvojiti od tehnologije.
Čak i oni koji su većinu svojega života proveli bez pametnih telefona došli su u situaciju kada moraju naučiti neke osnove jer smo kao društvo prihvatili takve tehnološke promjene kao nužne u svakodnevici. Međutim sve veći broj istraživanja ukazuje na negativne društvene i psihološke učinke na njezine korisnike.
KAKO NAS DRUŠTVENE MREŽE MIJENJAJU
Društvene mreže su medij na kojem imamo priliku oblikovati sliku o sebi putem jedinstvenih profila kako bismo prikazali željenu sliku o sebi.
Ovaj medij omogućuje korisnicima da se prikažu u idealnom svijetu. Budući da se prikazuju u idealnom svjetlu oni privremeno stječu pozitivne osjećaje i više razine samopoštovanja pogotovo kada na društvenim mrežama prime pozitivne reakcije od svojih prijatelja, poznanika, pa čak i stranaca.
Problem nastaje kada izostanu očekivane pozitivne reakcije unutar naše mreže društvenih kontakata. Brojna istraživanja potvrđuju da reakcije drugih ljudi mogu utjecati na mjeru u kojoj ljudi mijenjaju samopoimanje.
Osobe koje nemaju izgrađeno samopouzdanje i kod kojih nije razvijena otpornost odnosno adekvatno nošenje s vanjskim čimbenicima podložnije su reakcijama drugih i lošim stranama virtualne komunikacije i interakcije. Dodatan je problem kada se nedostatak samopoštovanja nastoji nadoknaditi putem povećanja broja online prijatelja kako bi se uspostavio osjećaj pripadnosti i naglasio doživljaj popularnosti.
DRUŠTVENE MREŽE I DEPRESIJA
Razvoj depresije može biti potaknut kod osoba koje poistovjećuju društvene mreže s idealima kao što su uspjeh, popularnost i prihvaćanost. To znači da oni broj lajkova, komentara, shareova i pratitelja vide kao izvor osobnog vrednovanja. I na osnovi njih grade svoj identitet.
Ako to izostane, sebe mogu početi doživljavati kao manje vrijedne. Kao one odbačene i nebitne. A to osim za depresiju osobito kod adolescenata, može čak biti pokretač I za suicidalne misli ili namjere.
Prema najnovijim istraživanjima kod više od polovine ispitanika adolescenata utvrđena je neupitna povezanost između depresije i učestalog korištenja društvenih mreža. Okidač za depresiju svakako može biti i cyber nasilje, objavljivanje laži i tračeva, uvredljivih slika i komentara, prijetnje te izbacivanje iz raznih grupa. Razvoju depresije također će pogodovati I zanemarivanje tjelesne aktivnosti, kretanja i druženja u stvarnosti zbog ovisnosti o društvenim mrežama.
OVISNOST I ANKSIOZNOST
Ovisnost potiče trenutačni osjećaj zadovoljstva koji osobu preplavi kada dobiva lajkove, pratitelje, pozitivne komentare. To je pozitivno potkrepljenje koje aktivira lučenje dopamina što dalje stvara ovisnost kada je upotreba prekomjerna, nekontrolirana kao i kod svih oblika ovisničkog ponašanja. U stvarnom svijetu sigurno nam neće stotinu ili više poznatih i nepoznatih ljudi reći kako im se sviđamo, kako smo lijepi, dotjerani, zgodni, privlačni.
Kada bi se takvo što I dogodilo moramo priznati da bi to za većinu ljudi bilo neugodno, pa čak i zastrašujuće iskustvo. Društvene mreže također mogu pogodovati i produbljivanju socijalne anksioznosti.
One s jedne strane pružaju mogućnost da osobe sa socijalnom anksioznošću lakše ostvaruju kontakte i povezuju se s ljudima sličnih interesa dok s druge strane povećava rizik da će se još više izolirati i otuđiti od društvenih kontakata u stvarnom svijetu.
ISKRIVLJENA SLIKA O SEBI
Društvene mreže nametnule su standard ljepote i seksualne privlačnosti. Istraživanja potvrđuju da više od šezdeset posto korisnika, (a ovdje prednjače tinejdžerke i starije adolescentice) društvene mreže promatra kao mjesto za promicanje svojeg tjelesnog izgleda. A za obradu fotografija koristi mnogobrojne filtere kako bi prikazale savršenstvo, što je između ostalog pokazatelj niskog samopouzdanja.
One oblikuju život oko percipiranog osjećaja savršenosti jer su nagrađene kratkotrajnim signalima, srcima, lajkovima i palcima. S druge strane uspoređivanje sa savršenstvom kod djevojaka nerijetko dovodi do raznih poremećaja. Vrlo često osoba počinje u zrcalu zapažati samo svoje mane. Nikada nije zadovoljna svojim izgledom. Nikada nije dovoljno mršava, zgodna, privlačna jer ogledalo nema filtar i Photoshop.
To nerijetko vodi u jednu od dvije krajnosti- povučenost i nesigurnost koja će se odraziti na cjelokupno ponašanje. Ili pretjerano bavljenje vlastitim izgledom i nerijetko brojne estetske zahvate. Statistički podaci brojnih istraživanja potvrđuju da gotovo svaka treća adolescentica razvija određeni poremećaj u prehrani. I to kao izravan utjecaj koji društvene mreže vrše na njezinu percepciju vlastitog izgleda i samopoimanja općenito.
Sa širenjem društvenih mreža posebno je učestalo postalo uspoređivanje s drugima. To je općenito pogrešno jer to u pravilu činimo samo s onima koji nam to dopuste. Da vidimo njihov “sjaj”, odnosno s takozvanom društvenom maskom.
S druge strane duboko u sebi svjesni smo da ona verzija sebe koju prikazujemo na društvenim mrežama vrlo često nije stvarna slika. Ta spoznaja u konačnici može nepovoljno utjecati na mentalno stanje osobe, na njezino samopoštovanje, samopouzdanje i samoprihvaćanje. Čini se stoga da ovdje nema pobjednika. Jer na koncu nezadovoljstvo na društvenim mrežama doživljavaju i promatrači kao i oni koji su predmet promatranja.
POSTOJI LI RJEŠENJE?
U današnje vrijeme više nego ikada nužno je da roditelji njeguju odnos povjerenja sa svojom djecom. Ali i da djeca osjećaju slobodu da s roditeljima razgovaraju o različitim temama. Da s njima dijele svoje problem, strahove, brige i nesigurnosti. Kada djeca imaju dobro razvijeno temeljno samopouzdanje i samoprihvaćanje neće im biti potrebna publika koja će im reći da li i koliko vrijede.
Foto: Canva
Kod djece i mladih općenito treba njegovati uvjerenje da je u redu ako na društvenim mrežama prate ono što nije popularno. I ako imaju hobije koji su drugačiji u odnosu na hobije većine vršnjaka. Također, da je u redu, ako nemaju sve društvene mreže i da internet nisu samo društvene mreže. Više zajedničkih aktivnosti, više druženja izvan društvenih mreža.
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
