Luksuzan odmor, statusni simboli, druženje s utjecajnim ljudima sve to i mnogo više nije formula sretnog života. U prilog tome govori i knjiga „Lessons from the Worlds Longest Scientific Study of Happiness“ čiji su autori psihijatar i psihoanalitičar Robert Waldinger i profesor psihologije Marc Schulz, a nastala je na temelju najdulje provođene harvardske studije odnosno priča i iskustava njezinih sudionika.
Studijom je dokazano da snaga naših veza i odnosa s drugim ljudima može pozitivno utjecati na funkcioniranje cijelog organizma. Što su naši odnosi jači vjerojatnije je da ćemo živjeti sretnije, zadovoljnije i općenito zdravije.
Najdulja studija vezana uz zadovoljstvo življenja
Ova najdulja studija na svijetu započela je 1938.godine, a cilj je bio istražiti što ljude čini sretnima i uspješnima. Nakon što je u početku obuhvatila 724 sudionika dječake iz siromašnih i problematičnih obitelji u Bostonu i studente Harvarda u studiju je tijekom vremena uključeno i više od 1300 potomaka početne skupine. Istraživači su povremeno intervjuirali sudionike i tražili od njih da ispune upitnike i prikupljali podatke o njihovu fizičkom zdravlju. Voditelji studije pratili su kako počinju i prekidaju veze, doživljavaju uspjehe i neuspjehe na poslu, postaju majke i očevi.
To je najdulja dubinska studija o ljudskom životu ikada provedena i dovela nas je do jednostavnog zaključka dobri odnosi vode do zdravlja i sreće. Trik je u tome što se odnosi moraju njegovati. Koje osnovne lekcije donose rezultati studije?
Ljudi koji su izoliraniji nego što bi to željeli imaju tendenciju bržeg pogoršanja zdravlja od onih koji se osjećaju povezani s drugima. Usamljeni ljudi žive kraće. Kronična usamljenost 26 posto povećava šanse za smrt osobe u bilo kojoj dobi.
Usamljenost kao veliki globalni problem
Nažalost osjećaj nepovezanosti s drugima je u porastu. Gotovo jedan od četiri Amerikanca izjavljuje da se osjeća usamljeno, a u Velikoj Britaniji imenovan je ministar za usamljenost kako bi se odgovorilo na veliki javnozdravstveni izazov. Ako želite odabrati ono što vam može pružiti zdravlje i sreću znanost navija za tople odnose te kontakt s prirodom.
Photo by Katharina Roehler on Unsplash
Poput mišića zanemarene veze atrofiraju. Kada su sudionici harvardske studije navršili 70,80 godina pitali su ih žale li zbog nečeg u životu. Mnogi su patili zbog neodržavanja nekada lijepih odnosa. Govorili su o prijateljima s kojima su izgubili kontakt i bliskoj rodbini s kojom su željeli provoditi više vremena.
Kako bismo trebali trošiti svoje vrijeme i pažnju? Zbog kratkoće i neizvjesnosti života ovo pitanje duboko utječe na naše zdravlje i sreću. Jedna od važnih lekcija iz knjige glasi da se češće sjetimo i posvetimo vrijeme dragim ljudima, članovima obitelji i prijateljima koje iskreno volimo.
Živimo u svijetu napredne tehnologije koji je pak željan istinske ljudske povezanosti.
Veze su komplicirane baš kao i život, ali vrijedi se boriti za ljude koji nam donose veselje. Dolaze s radošću i izazovom, ljubavlju, ali i boli. Gotovo je nemoguće imati jedno bez drugog. Dobar život zapravo čine stvari koje su teške. Izazovi su prilike za rast. Važno je naučiti kako bolje upravljati izazovima u vezi.
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
