U raspravama povezanim s velikom ekonomskom krizom i ograničavanjem resursa sve se više govori i o mogućem nedostatku električne energije i Interneta. Ova činjenica zabrinjava ljude više nego poskupljenje osnovnih životnih namirnica jer je Internet postao neophodan za funkcioniranje u poslovnom ali i privatnom životu.
Olakšao je prijenos i protok informacija i omogućio mnogo besplatnih aplikacija pomoću kojih možemo komunicirati s ljudima diljem svijeta.
Ovisnost o mobilnim tehnologijama
Videopozivi, različite igrice, meta stvarnost, proširenje višedimenzionalne komunikacije i slično. Internet je postao mentalni resurs ali istodobno i mentalni narkotik. Postali smo previše ovisni o njemu, a da toga nismo ni svjesni.
Kao po nekom pomno smišljenom planu, društvene mreže i različite aplikacije su nas otuđile od ljudi. Ako odete u kafić, možete vidjeti dvoje ili više ljudi kako zajedno sjede, ali ne komuniciraju, nego gledaju u mobilne ekrane. Nema više razgovora kao takvoga, kontakta oči u oči jasnih i povezanih verbalnih poruka s povratnom informacijom.
Roditelji više ne razgovaraju s djecom, bračni parteri su postali sve udaljeniji nesvjesni je li njegov muž ili žena komunicira s nekim drugim, možda na drugom kraju svijeta. Otuđivanje, anti-socijalizacija je od nas napravila ovisne robote o mobilnim tehnologijama.
Toliko ovisnima da neke uhvati panika, tresu im se ruke, počnu drhtati ako nisu primili notifikacije na mobitelu. Bolesno? Pa priprema se još i gore. Sve se glasnije govori o transhumanizmu i oslanjaju na robotiku i umjetnu inteligenciju. Mobilni uređaji nisu loši, sami po sebi, dapače, ali svako pretjerivanje vodi u ekstremne krajnosti. Ovisnost može prouzrokovati ogromne psihičke probleme i blokade u svakodnevnom funkcioniranju.
Izloženost
Možemo pročitati da će u skoroj budućnosti mikročipovi i najnovije tehnološke varijante imati sve podatke o našem DNK i da će se na osnovu tih podataka moći izvršiti de facto hakiranje ljudskog organizma. Nekima to zvuči zastrašujuće, ali ako dobro razmislimo, sami smo pristali na to, Sami sebe smo izložili na društvenim mrežama. Nije riječ samo o našim mail adresama, općim podacima, mobilnom bankarstvu nego o izlaganju naše privatnosti,
O našoj sumanutoj potrebi da sve što radimo, fotografiramo i podijelimo s cijelim svijetom. Ljudi dijele fotografije svojih beba čim izađu iz maternice, ali doslovno, sve što radimo fotografiramo i objavljujemo. Pritom ne razmišljamo o pedofiliji, seksualnom zlostavljanju preko Interneta, zloupotrebi pornografije.

Nismo educirani u korištenju mobilne tehnologije i to je činjenica. To će nas skupo koštati jer svaku našu slabost i ranjivost iskorištava dobro potkovani sustav, I ovo nije teorija zavjere. Ovo je naša stvarnost. Stoga razmislimo malo o istinskim životnim vrijednostima i u procesu adaptacije na nove krize koje nas očekuju odlučimo što je za nas najvažnije.
Posljedice
Pokušajmo zamisliti svijet bez Interneta i svijet u kojemu je Internet ugrađen u naš mozak. Koliko smo dopustili da društvene mreže utječu na naša emotivna stanja, koliko na nas utječu komentari, pozivi, poruke koje primamo od drugih ljudi?
Koliko mi svojim objavama utječemo na druge ljude? Koliko smo zaboravili međusobne odnose zbog mobilnih tehnologija? Koliko smo promijenili životni stil zbog informacija da je nešto u trendu i da se mora kupiti pod svaku cijenu?
Koliko su naša djeca izložena nasilju i subliminalnim porukama preko crtanih filmova, you tube kanala i reality emisija? Na ovo možemo utjecati i možemo odabrati sadržaje koje primamo, možemo utjecati na naše ponašanje u virtualnom svijetu.
Ne možemo se praviti bespomoćni i reći, pa to je sustav, mi tu ne možemo ništa. Jer kad postanemo pupeti ili lutkice kojima na konac upravljaju oni iz sustava, bit će prekasno. Imali smo slobodnu volju, koju nismo koristili.

rođena u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini 28. 11. 1990 godine.
2015 sam završila studij novinarstva i odnosa s javnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Doktorantica na PDS doktorskom studiju Jezici i kulture u kontaktu, Informacijske i komunikacijske znanosti, smjer OSJ.
Autorica i koautorica nekoliko znanstvenih i istraživačkih radova. Radno iskustvo rad na dvije lokalne radiopostaje, lokalne portale. Od 2020 sam novinarka i autorica članaka i tekstova o feminizmu, rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju.
U slobodno vrijeme čitam, pišem, provodim u prirodi i usavršavam svoje kvalifikacije i sposobnosti.