Običaj obilježavanja početka nove godine seže daleko u povijest i ima svoje korijene u različitim kulturama i civilizacijama. Iako danas Nova godina pada 1. siječnja prema gregorijanskom kalendaru, nekada su različiti narodi slavili početak godine u skladu s vlastitim tradicijama, vjerovanjima i kalendarima.
Prvi poznati dočeci Nove godine – Mezopotamija
Jedan od najstarijih zabilježenih običaja slavljenja Nove godine potječe iz drevne Mezopotamije, oko 2000. godine prije Krista. Mezopotamci su Novu godinu obilježavali u proljeće, tijekom festivala Akitu, koji je trajao 11 dana. Ovaj blagdan bio je posvećen obnovi prirode, bogovima i kralju, koji je simbolično preuzimao novu ulogu kao čuvar reda u društvu.
Stari Egipat i sezonski ciklusi
Egipćani su Novu godinu povezivali s prirodnim ciklusima, posebice s plavljenjem rijeke Nil, što je označavalo početak novog poljoprivrednog ciklusa. Nova godina često je bila posvećena božanstvima, a slavila se kroz procesije i obrede kojima su se izražavali zahvalnost i želje za plodonosnom godinom.
Rimljani i Janus – bog početaka
Rimljani su imali ključnu ulogu u oblikovanju običaja koji danas poznajemo. Tijekom 8. stoljeća prije Krista, rimski kralj Numa Pompilije reformirao je kalendar te uveo siječanj (lat. Ianuarius), mjesec posvećen Janusu, bogu vrata, prijelaza i početaka.
Godine 46. prije Krista, Julije Cezar uveo je julijanski kalendar i proglasio 1. siječnja početkom nove godine. Rimljani su ovaj dan obilježavali velikim slavljima, darivanjem i obredima posvećenim Janusu, vjerujući da će na taj način osigurati sreću i blagostanje u nadolazećoj godini.
Srednji vijek i religijski utjecaji
Tijekom ranog srednjeg vijeka, slavljenje Nove godine u siječnju bilo je zamijenjeno kršćanskim blagdanima. Crkva je često promovirala 25. prosinca (Božić) ili 25. ožujka (Blagovijest) kao početak nove godine. Međutim, slavljenje 1. siječnja ponovno je oživjelo u Europi s uvođenjem gregorijanskog kalendara 1582. godine, kada je papa Grgur XIII. standardizirao kalendarsku reformu.
Moderni običaji
U modernom razdoblju doček Nove godine postaje globalni fenomen. Slavlja uključuju vatromete, pjesmu, ples, razmjenu čestitki i donošenje novogodišnjih odluka. Simbolika novog početka i dalje ostaje središnja tema, dok se u različitim kulturama dodaju lokalni običaji, poput konzumiranja određenih jela, paljenja svijeća ili izvođenja rituala za sreću.
Zaključak
Običaj dočeka i slavlja Nove godine ima bogatu i raznoliku povijest. Ono što ga povezuje kroz tisućljeća jest ljudska potreba za označavanjem završetka jednog ciklusa i početka novog, uz nadu za bolju budućnost. Bez obzira na vrijeme i mjesto, Nova godina ostaje univerzalni trenutak slavlja i zajedništva.
Mi smo redakcija APortala – regionalnog online magazina za modernu ženu ali i svakog osviještenog modernog muškarca, a Vi trenutno čitate članak s našom 5+ preporukom! 🙂
Pišemo, istražujemo, kreiramo, iznosimo mišljenja ali rado saslušamo i Vaša! Svoje radove i upite možete nam poslati na mail [email protected] dok detalje o tome kako slati radove možete pročitati ovdje.
Mi smo uvijek tamo gdje počinje priča! Pridružite nam se!
