Tegobe tijekom menstruacije – promjene raspoloženja i kako si pomoći?

‘Opet si nervozna. Mora da ti je ono vrijeme u mjesecu.’ ‘Zašto si tako osjetljiva? Što god da kažem, ti se naljutiš.’ ‘Je l’ trebaš dobiti? Vi žene rasplačete se za svaku sitnicu.’

Kad god čujem ovakve i slične izjave, naježim se. Ne podnosim generaliziranje i spolne predrasude, pa me takve tvrdnje često pogađaju više nego što bih im trebala dopustiti.

Razmišljajući o najubojitijem odgovoru koji bih mogla ponuditi u sličnoj situaciji, počela sam analizirati sve prilike u kojima je meni to netko rekao. U mnogim slučajevima bila sam opravdano uznemirena. Ipak, ne mogu a da ne priznam da sam nekoliko puta u sebi pomislila: “Kako znaš? Pratiš li moj hormonalni kalendar?!”.

Ima tu malo igre vjerojatnosti – ako stotinu puta čujete sličnu tvrdnju, vjerojatno će neka od njih ubosti pravo vrijeme u mjesecu. Ali ne možemo se ograđivati od vlastitog tijela – hormoni utječu na naše emocije i točka.

Naše tijelo vođeno je hormonima i tu ne možemo ništa promijeniti. Kad smo mi žene u pitanju, imamo tu (ne)sreću da svaki mjesec prolazimo kroz isti ciklus koji je zaslužan za čudo rađanja, ali i za mnoge neugodne efekte koji s njim dolaze ruku pod ruku (pisali smo već o gljivičnim infekcijama koje se češće javljaju tijekom menstruacije, osjetljivim grudima, grčevima…).

Kad pričamo o tegobama tijekom menstruacije…

…što vam prvo padne na pamet?

Vjerojatno ste rekli grčevi, akne ili bol u leđima. Promjene raspoloženja i psihološki simptomi vrlo se često javljaju tijekom PMS-a ili samoga menstrualnog krvarenja.

Na što se točno misli kad kažemo psihološki simptomi?

Prije svega to su:

• iritabilnost
• depresija, praćena čestim plakanjem bez opravdana razloga
• preosjetljivost
• bijes, koji naglo može zamijeniti tuga
• nervoza

Ono što najviše zbunjuje znanstvenike jest to što se ovi simptomi mogu javiti i do 11 dana prije nego što počne menstruacija, ali kod nekih žena javljaju se i tijekom same menstruacije, pa ih ne možemo samo vezati uz predmenstrualni sindrom. Još jedan veliki znak pitanja stoji ispred istraživanja koja se bave ovom temom – neka od njih pronašla su vezu između hormonalnih promjena i emotivnih simptoma, a druga tvrde da veze nema.

Potrebna su daljnja istraživanja…

Iako ne znamo zasigurno što izaziva promjene raspoloženja, vrlo je vjerojatno da su na neki način povezane s oscilacijom hormona (kao i drugi simptomi, uostalom). Da bismo se osjećali dobro, hormoni zaduženi za osjećaj sreće trebaju biti na visokoj razini – to su endorfini, serotonin i enkefalini. Kad je estrogen nizak, smanjuje se i razina ovih hormona – i eto nama emotivne oluje.

Kao šlag na tortu, bolovi u leđima, grčevi, nadutost i osjetljive grudi samo potiču osjećaj opće napetosti i nervoze. Još ako nam je dan osobito stresan ili se borimo s nekim osobnim izazovima, vrlo je lako doći do točke pucanja.

Važna napomena

Prije nego što počnemo pričati o tome kako se izboriti i kontrolirati promjene raspoloženja, želim razgovarati o nečemu vrlo važnom. Tanka je granica između izraženih (pred)menstrualnih tegoba i pravoga predmenstrualnoga disforičnog poremećaja. Ovaj poremećaj ozbiljno je stanje koje zahtijeva stručnu medicinsku pomoć.

Zato testirajte sebe uz pomoć sljedeće liste simptoma – ako odgovorite s “da” na najmanje pet od dvanaest ponuđenih stavki, vrijeme je da posjetite liječnika. Obratite pažnju i na svoje mame, sestre, prijateljice – nekad je teško priznati da imamo problem i potražiti pomoć ako nas netko drugi na to ne potakne. Pokažite im ovaj tekst i pomozite im da pronađu rješenje problema.

Dakle, simptomi predmenstrualnog disforičnog poremećaja:

• Osjećate duboku tugu, očajni ste. Ponekad imate suicidalne misli. Osjećate se kao da ne želite više ovo trpjeti i samo želite sve okončati.
• Često ste nervozne, čak i bijesne. Nije neobično da istresete bijes na najbliže.
• Napeti ste.
• Imate panične napade.
• Imate nagle promjene raspoloženja.
• Često briznete u plač.
• Svakodnevne aktivnosti i provođenje vremena s voljenim osobama vas više ne zanimaju.
• Teško vam se koncentrirati i razmišljati.
• Osjećate se kao da gubite kontrolu nad svojim životom. Preopterećeni ste.
• Osjećate se umorno.
• Nemate energije za svakodnevne aktivnosti.
• Jedete neumjereno ili imate nezaustavljivu potrebu za određenom vrstom hrane.

Ako imate neke od ovih simptoma, ali oni ne nestaju s prolaskom menstruacije, vjerojatno nije u pitanju predmenstrualni disforični poremećaj nego neki drugi mentalni ili fizički problem – objasnite svom liječniku što točno osjećate kako biste dobili odgovarajuću dijagnozu i tretman.

Uhvatite se u koštac sa svojim hormonima

Prva linija obrane kad naše tijelo ispadne iz ravnoteže je gotovo uvijek prehrana. Najprije korigirajte broj obroka tijekom dana – više manjih obroka držat će razinu šećera u krvi ujednačenom, pa nećete prolaziti kroz oscilacije energije.

Slatkiši, sokovi i druga hrana bogata šećerom izazivaju nagli skok razine šećera u krvi, nakon čega slijedi nagli pad, a s tim i pad energije, pa i raspoloženja. Jedite više povrća – sirovog, kuhanog, pečenog, kako god vam odgovara, i to prije svega papriku (dobar izvor vitamina C), prokulice, leća, slanutak, itd.

Cilj je povećati unos vitamina C, B i E, a od minerala važni su nam kalcij, magnezij i cink. Pokušajte unijeti ove vitamine i minerale prehranom, ali ako vam to ne polazi za rukom, razmislite o suplementima – o tome se posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom.

Masne kiseline vrlo su važne za pravilan rad živčanog sustava, pa u prehranu barem dva puta tjedno uvedite ribu iz hladnih mora, koštunjavo voće i laneno ulje. Odličan je dodatak žitaricama ili jogurtu uz doručak mljeveni lan – kupite sjeme lana, sameljite ga u mlinu za začine ili kavu, i tako samljeven držite u tamnoj tegli, ne dulje od dva tjedna.

Zamijenite kavu čajem ili nekim drugim napitkom bez kofeina (samo pazite na sadržaj šećera). Ma koliko vam teško palo u početku, kofein može pojačati anksioznost, nervozu i pogoršati probleme sa snom, pa čak i ako samo smanjite količinu kave koju popijete na dan, možete primijetiti rezultate.

Slično vrijedi i za alkohol – prisjetite se samo situacija u kojima ste popili čašicu više i zatim željeli pozvati bivšeg ili briznuli u plač zbog nekih prošlih vremena. To se događa zato što alkohol djeluje depresivno na živčani sustav.

Biljni lijekovi

Od ljekovitog bilja često se koriste gospina trava, kao poznati lijek za depresivna stanja. Zatim verbena, đumbir, maslačak i list maline, kamilica, komorač, ginko biloba itd. Porazgovarajte sa svojim ljekarnikom o tome što je dostupno i u kojem obliku, ili još važnije – može li bilo koja od ovih biljaka stvoriti problem s terapijom koju trenutačno koristite.

Tradicionalni lijekovi

Ako su vaši simptomi vrlo izraženi, liječnik vam može propisati neki od tradicionalnih antidepresiva, kao što su fluoksetin, sertralin ili paroksetin. Često i analgetici, odnosno lijekovi za ublažavanje bolova, mogu pomoći, doduše posredno.

Uz to, liječnik vam može preporučiti L-triptofan, koji povećava razinu serotonina, hormona sreće… ili vam može propisati kontracepcijske pilule (naravno, pod uvjetom da ne pokušavate zatrudnjeti).

Prije lijekova, pokušajte s vježbanjem

Znam, već čujem uzdahe i kolutanje očima. Ali prije nego što pomislite kako se svaki moj savjet svodi na „jedite pravilno, vježbajte i riješite se loših navika“, obratite pažnju na sljedeće: Aerobno vježbanje vrlo efikasno sprječava depresiju, bijes i anksioznost.

Zašto je to tako?

Vježbanjem se oslobađaju endorfini, hormoni koji čine da se osjećamo zadovoljno i radosno. Dakle, vježbanje je pravi protuotrov za depresiju. Uz to, fizička aktivnost pomoći će i u slučaju grčeva i nadutosti, pa ćete se ubrzo osjećati bolje.

Za najbolje rezultate kombinirajte neki vid aerobnog vježbanja (trčanje, vožnja bicikla, plivanje, zumba) s jogom i meditacijom, kako biste se opustili i umanjili stres.

Izvor: Intimna