Pored očiglednih razloga za dobru kvalitetu života i, prije svega, sreću stanovništva u skandinavskim zemljama, kao što su dobre plaće, povjerenje u vladu, osobne slobode – postoje i neki suptilniji okidači. Kulturološka pravila o tome kako se zapravo uživa u životu i kako se živi sretnije, dosta se razlikuju od onih u ostatku Europe!
Zakon grada Jantea je izmišljeni zakon koji je formulirao Aksel Sandemose u knjizi “Bjegunac prelazi svoje tragove” iz 1933. godine. Sandemose je pisao na norveškom, ali je odrastao u danskom gradiću Nykøbing Mors, koji je u knjizi zvao Jante.
Pored očiglednih razloga za dobru kvalitetu života i, prije svega, sreću stanovništva u skandinavskim zemljama, kao što su dobre plaće, povjerenje u vladu, osobne slobode – postoje i neki suptilniji okidači. Kulturološka pravila o tome kako se zapravo uživa u životu i kako se živi sretnije, dosta se razlikuju od onih u ostatku Europe.
Zakon iz Jantea je posuđen iz knjige i čista je fikcija, ali Danci, Šveđani i Norvežani zaista u velikoj mjeri žive po tim pravilima.
Zakon grada Jantea
- Nemoj misliti da si nešto posebno.
- Nemoj misliti da si dobar kao mi.
- Nemoj misliti da si pametniji od nas.
- Nemoj umišljati da si bolji od nas.
- Nemoj misliti da znaš više od nas.
- Nemoj misliti da si važniji od nas.
- Nemoj misliti da si dobar u bilo čemu.
- Nemoj nam se smijati.
- Nemoj misliti da je nekoga briga za tebe.
- Nemoj misliti da nas možeš naučiti nečemu.
Pisac i novinar Michael Booth, koji živi u Kopenhagenu je primijetio da iako je u gradovima Zakon iz Jantea možda u padu i dalje na mnogim razinama prešutno važi u mnogim dijelovima te zemlje.
“Jedna moja prijateljica, kolumnistkinja Annegret Rasmussen je otvorila debatu o Zakonu Jantea kada je pisala o svojim iskustvima pošto se vratila kući iz Washingtona, gdje živi. Ona je prijateljima ispričala o uspjehu svog sina u školi.
‘Kao brz način da prijeđem na temu, rekla sam – „Stvarno je dobar, po uspjehu je prvi u razredu.” I svi za stolom su ušutjeli.’
Iako je Dankinja i trebala je bolje znati, odmah je shvatila da je prekršila pravilo.
“Da sam rekla da je super u imitacijama ili u crtanju bilo bi sve u redu, ali je bilo potpuno pogrešno hvaliti se njegovim akademskim dostignućima”, rekla je.
Kada se prati ovih deset pravila, ljudi imaju sasvim prosječan život. S takvim mentalitetom, oni su jako zadovoljni ako im život udijeli prosječne stvari. Ali s druge strane, ako vam život dodijeli nešto iznad prosjeka, bit ćete ugodno iznenađeni, a u nekim slučajevima i jako, jako sretni.
Znanstvenici su mjerili razinu sreće u odnosnu na nagradu u gotovini. Došli su do saznanja da su ljudi sretniji kada dobiju nagradu koju nisu očekivali nego kada dobiju onu za koju su znali.
Balansiranje posla i obitelji
Za razliku od Amerike, u kojoj je često normalno da radite 12 sati dnevno, u Skandinaviji se velika većina kancelarija zatvara točno u pet sati popodne. Ovo posebno važi za Dance. Kod njih prekovremeni rad nije na cijeni, jer smatraju da se na taj način umanjuje produktivnost radnika, posebno na duge staze.
Štoviše, u Švedskoj su neke firme već prešle na radno vrijeme od šest sati i pokazalo se da su radnici tako produktivniji. Zato Skandinavci imaju vremena da uživaju s obitelji pa su parkovi često puni roditelja s djecom.
Obiteljska okupljanja
Jedna riječ – hygge. Ne postoji točan prijevod za ovu dansku riječ, koja označava onaj divan ušuškan osjećaj u kojem možete uživati s obitelji i prijateljima. Sjedite pored kamina u mekanom džemperu, u zagrljaju voljenih ljudi, smijete se i pijuckate piće – e, to je hygge.
Hygge je super, samo ga mi često zaboravljamo. Hygge je uživanje u jednostavnim, sitnim stvarima.
Izvor: atma
Mi smo redakcija portala Amazonke.com – regionalnog online magazina za žene sa stavom ali i svakog osviještenog modernog muškarca.
Pišemo, istražujemo, kreiramo, iznosimo mišljenja kako bi vam ponudili sadržaj s dušom. Svoje prijedloge za suradnju možete nam poslati na mail [email protected]
Mi smo uvijek tamo gdje počinje priča! Pridružite nam se!