No, iako je lako izraziti vlastiti stav ili se ne složiti s tuđim, ponekad takvo ponašanje izazove neočekivano burnu i neugodnu reakciju kod sugovornika. Zašto?
Ključ navedenog problema leži u prirodi stavova, odnosno u načinu na koji su oni formirani. Iako svaki stav u određenoj količini ima zastupljene sve tri komponente, obično jedna od njih, ponašajna, spoznajna ili emocionalna, prevladava.
Različite strukture i izvori stavova
Stavovi zasnovani primarno na ponašanju nešto su rjeđi zbog specifičnosti načina na koji nastaju. Naime, osoba nema jasno izražen stav niti alternativno objašnjenje, ona o svom stavu može zaključiti na temelju vlastitog ponašanja.
Primjerice, ako nekog tko redovito vježba pitamo sviđa li mu se vježbanje, a osoba odgovori da joj se vjerojatno sviđa, budući da redovito vježba, razumno je zaključiti da se radi o ponašajno zasnovanom stavu.
Kada kupujemo novi mobitel, odluku možemo donijeti na temelju količine raspoložive memorije, kvaliteti kamere, brzini interneta ili cijeni uređaja. Stavovi zasnivani na takvim temeljima, koji predstavljaju promišljanje o objektivnim obilježjima predmeta stava, nazivaju se spoznajno zasnovanim stavovima.
Njihova osnovna odrednica jest hladan i racionalan pristup, vođen načelima logike. Osoba u pravilu zna argumentirati zbog čega je donijela određenu odluku.
Koliko puta ste se našli u situaciji u kojoj ste mislili kako je argumentiranje važnije od osjećaja drugih?
No, postoje i situacije kada „argumenti“ ostaju na razini: „…jer mi se to sviđa“, „…jer to mogu“, „…jer to tako treba biti“. Stavovi nastali na takvim temeljima nazivaju se emocionalnim stavovima te su često vezani uz religiju, politiku ili seks.
Ono što ih karakterizira je da nisu utemeljeni na načelima logike. (Dakle, logika ne djeluje na njih). I nisu temeljeni na racionalnom promišljanju o obilježjima predmeta stava. No, povezani su s emocijama i sustavom vrijednosti pojedinca, iz kojeg i izviru.
Sukob oko dogmi
Iz navedenog, uočljiv je sukob do kojeg dolazi kada se u javnosti pokrene priča o religiji, seksu ili politici. Nastane sukob između osoba sa spoznajnim i osoba s emocionalnim stavovima.
Taj je sukob doista intrigantna situacija, budući da se obje strane osjećaju na neki način ugroženima. Osoba sa spoznajnim stavom ne može razumjeti zašto njezini potpuno točni i jasni argumenti ne dopiru do osobe s emocionalnim stavom. Dok se osoba s emocionalnim stavom ne može načuditi koliko drska može biti osoba sa spoznajnim stavom da tako brutalno napada njezine vrijednosti.
Takva svađa, naravno, ne može završiti dobro za nijednog pojedinca (ili skupinu), budući da oni sa spoznajnim stavovima postaju „bezobraznici“, a oni s emocionalnim stavovima „zatucani“, što dodatno jača sukob.
Halo efekt
Pritom se javlja i Halo efekt, zbog kojeg se osobama suprotnog stava uz navedenu, pripišu i brojne druge negativne osobine za koje se smatra da se pojavljuju zajedno sa spomenutom.
Iako se na prvi pogled spoznajni stavovi čine dominantnima emocionalnima, važno je naglasiti da svatko od nas u nekim pitanjima ima neke stavove koji po nastanku odudaraju od ostalih. Kao i činjenicu da se svaki stav sastoji od sve tri komponente.
Zaključak?
Prema tome, iako je ponekad lakše otići iz razgovora prozivajući sugovornika pogrdnim imenom, činjenica je da je promjenom pristupa moguće sugovornika „natjerati“ da razumije ono što mu se govori. Nesuglasice je doista moguće riješiti razgovorom, ukoliko se oko istog dovoljno potrudimo.
Tomislav Pavlović / Matrix World
Mi smo redakcija APortala – regionalnog online magazina za modernu ženu ali i svakog osviještenog modernog muškarca, a Vi trenutno čitate članak s našom 5+ preporukom! 🙂
Pišemo, istražujemo, kreiramo, iznosimo mišljenja ali rado saslušamo i Vaša! Svoje radove i upite možete nam poslati na mail [email protected] dok detalje o tome kako slati radove možete pročitati ovdje.
Mi smo uvijek tamo gdje počinje priča! Pridružite nam se!