Patrijarhat je detaljno isplaniran još prije nekoliko tisuća godina. To je monstruozna hobotnica s velikim krakovima šovinizma, rasizma, seksizma, kolonijalizma, klasnih sustava, mržnje u svakom obliku i istrebljivanja onih koji se ne pokoravaju velikoj glavi.
To je hijerarhijski sustav. Sustav u kojem časna sestra poriče napad pijanog svećenika s vidljivom modricom na licu.
To je sustav u kojem nasrtljivi novinari žedni tuđe patnje, boli, stida dođu kao inkvizitori i počinju svoj lov na vješticu. Zašto su došli pitati časnu, zašto nisu pitali glavne i odgovorne krivce, crkvene vjerodostojnice koji godinama štite i pokrivaju svoje nasilnike koji s oltara propovijedaju o moralu?
Zašto dodatno stigmatiziraju žrtvu koja je prisiljena štititi svećenika iako ju je udario? Ona se boji i njen strah je sasvim razumljiv.
Sve žrtve nasilja se boje jer dobro znaju na koje ucjene, manipulacije i prijetnje su njihovi nasilnici spremni. One su svjesne da će ih društvo dočekati na nož ili ih javno kamenovati sintagmama svećenikove ljubavnice, kurve, provokatorice i žene koja se nije pokorila patrijarhatu.
Za slobodu se skupo plaća cijena
Kroz povijest su žene, da bi pobjegle od terora nasilja ili da bi se spasile od inkvizicije koja je Europom bjesnila 500 godina bježale u samostan ili bi bile kurtizane. Ovo su dvije krajnosti koje su ženama omogućavale sigurnost, krov nad glavom, hranu, egzistenciju ali i obrazovanje. Časne sestre su imale pristup čitanju filozofskih, teoloških, povijesnih, književnih djela a mogle su se obučavati da budu medicinske sestre, njegovateljice.
Časne sestre su bile zaštićene i poštovane. Podrazumijevalo se da su čedne i nevine po standardima patrijarhata. Druga krajnost su bile kurtizane. Ako pogledate film o legendarnoj venecijanskoj kurtizani Veronici Franco, Dangerous Beauty vidjet ćete njenu demonstraciju s bananom i latinskim jezikom.
Muškarcima je tada bila neodoljiva inteligencija, šarm i seksepil i to su mogli pronaći u bordelima. Od svojih žena su zahtijevali da budu podčinjene pod društvene norme i zamotane u kalup. Neke od njih nikada nisu pronašle svoj identitet. Poanta ovoga je da su i časne i kurtizane tražile slobodu i bijeg unutar zidina.
Namjerno vučem paralelu između ove dvije krajnosti jer su ove žene tražile nešto drugo, oslobađajuće, motivirajuće i drugačije od života pokorne udane žene s brnjicom na ustima kao kaznom ako je previše govorila. One su unutar svojih zajednica imale dio slobode izražavanja. Bojim se da je ta sloboda kroz povijest nestala jer sada vidimo da časne tuku a prostitutke uvlače u pakao trgovine ljudima. To je srž patrijarhata.

Žrtva je kriva jer je kurva
Nedavni nestanak Marijane Seiffert pobudio je ponovo seksističke stavove o nestaloj osobi. Pojavile su se razne špekulacije koje samo otežavaju njenim voljenim osobama i institucijama u njenoj potrazi.
Mediji nemilosrdno pretresaju sve detalje iz Marijanine prošlosti. A licemjerno društvo osuđuje Marijanu jer je varala muža i bila sudionica reality showa Big Brother. Ovo nisu važne činjenice koje će pomoći da se Marijana vrati kući.
Ovo je nemilosrdna moderna inkvizicija. Ogroman pritisak osuda, laži, izmišljotina, tračeva, kleveta koje društvo šalje žrtvama nesretnih okolnosti. Navedene pošasti tjeraju na samoubojstva, na bijeg.
Ubijamo jedni druge našim riječima a nakon smrti licemjerno komentiramo kako je to strašno i tužno. Odgovorno tvrdim da su patrijarhat i njegova pravila jedan od glavnih uzroka ovih nesreća. A žene, žrtve nasilja nemaju gdje pobjeći.
*Stavovi izneseni u člancima i kolumnama objavljenim na portalu Amazonke.com, izričiti su stav autora i nisu nužno i stav redakcije portala.

rođena u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini 28. 11. 1990 godine.
2015 sam završila studij novinarstva i odnosa s javnošću na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Doktorantica na PDS doktorskom studiju Jezici i kulture u kontaktu, Informacijske i komunikacijske znanosti, smjer OSJ.
Autorica i koautorica nekoliko znanstvenih i istraživačkih radova. Radno iskustvo rad na dvije lokalne radiopostaje, lokalne portale. Od 2020 sam novinarka i autorica članaka i tekstova o feminizmu, rodnoj ravnopravnosti i rodno zasnovanom nasilju.
U slobodno vrijeme čitam, pišem, provodim u prirodi i usavršavam svoje kvalifikacije i sposobnosti.