Što se događa u našem mozgu kada se zaljubimo?

Zaljubljivanje je jedno od najuzbudljivijih i najmisterioznijih iskustava koje možemo doživjeti. Kroz povijest su umjetnici pjevali o njemu, pisci su opisivali njegove dubine, a znanstvenici su pokušavali razumjeti njegove neurobiološke temelje. Istražujući psihologiju zaljubljivanja, otkrili smo da se iza ove složene emocije kriju različiti procesi u našem mozgu koji igraju ključnu ulogu u tom iskustvu.

Faze zaljubljivanja

Zaljubljivanje često prolazi kroz nekoliko faza koje su povezane s različitim neurokemijskim procesima u mozgu:

  1. Privlačnost i početak zaljubljivanja: U ovoj fazi možemo osjetiti privlačnost prema drugoj osobi, što često pokreće aktivnost u područjima mozga povezanim s nagradom i zadovoljstvom. Ovo uključuje lučenje neurotransmitera poput dopamina, koji je povezan s osjećajem uzbuđenja i euforije.
  2. Zaljubljenost i romantična privrženost: Kada se zaljubljujemo, često doživljavamo intenzivne emocije i želju za bliskošću s osobom prema kojoj osjećamo privlačnost. Ova faza povezana je s povećanom aktivnošću neurotransmitera poput serotonina i oksitocina, koji igraju ulogu u formiranju veza i osjećaju povezanosti.
  3. Dublja emocionalna vezanost: Kako veza napreduje, možemo razviti dublju emocionalnu vezu koja uključuje povjerenje, poštovanje i dugoročnu predanost. U ovoj fazi aktivnost u mozgu može se promijeniti tako da se aktiviraju područja povezana s dugoročnim planiranjem i integracijom partnera u osobni identitet.

Neurobiološki temelji zaljubljivanja

Zaljubljivanje nije samo emocionalno iskustvo; ono ima čvrste neurobiološke temelje koji ga čine tako intenzivnim i značajnim:

  • Dopamin: Često nazivan “hormonom sreće”, dopamin igra ključnu ulogu u početnim fazama zaljubljivanja. Povezan je s nagradnim centrima mozga i osjećajem uzbuđenja i motivacije.
  • Serotonin: Ovaj neurotransmiter igra važnu ulogu u reguliranju raspoloženja i emocionalne stabilnosti tijekom zaljubljivanja. Povećana razina serotonina može doprinijeti osjećaju sreće i opuštenosti u prisutnosti voljene osobe.
  • Oksitocin: Poznat kao “hormon povezanosti”, oksitocin se oslobađa tijekom fizičkog dodira, intimnosti i emocionalne bliskosti. To može potaknuti osjećaje bliskosti i privrženosti prema partneru.
  • Noradrenalin: Uključen je u fiziološke reakcije koje se javljaju tijekom uzbuđenja i stresa, često povezane s početnim fazama zaljubljivanja kada srce ubrzano kuca i osjećaji uzbuđenja su intenzivni.

Utjecaj zaljubljivanja na mozak

Zaljubljivanje može imati značajan utjecaj na neuroplastičnost mozga, što znači da se strukture i funkcije mozga mogu promijeniti kao odgovor na emocionalna iskustva. Studije su pokazale da dugotrajna ljubavna veza može promijeniti aktivnost u mozgovnim područjima povezanim s empatijom, samokontrolom i emocionalnim procesiranjem.

kada se zaljubimo

Foto: Canva

Neki baner

Zaključak

Psihologija zaljubljivanja je kompleksna tema koja spaja emocije, biologiju i neurologiju. Kroz procese kao što su aktivacija nagradnih centara, oslobađanje neurotransmitera poput dopamina i oksitocina te promjene u neuroplastičnosti mozga, zaljubljivanje oblikuje naša emocionalna iskustva i odnose s drugima. Razumijevanje ovih neurobioloških temelja može nam pomoći da bolje shvatimo zašto se zaljubljujemo i kako ta iskustva oblikuju naš život.

Zaljubljivanje je jedinstvena i duboko ljudska pojava koja nas povezuje s drugima na najdubljoj razini. Tako, čineći nas osjetljivima na ljepotu i složenost međuljudskih odnosa.

Neki baner