Za Uskrs – najveći blagdan kršćanstva koji nosi snažnu simboliku novog života i novog početka, vjernici su se pripremali tijekom posljednjih 40 dana korizme. Nakon šarenila i raskoši fašnika slijedila je Pepelnica kojom za kršćane počinje razdoblje posta i molitve, pročišćavanja i suzdržavanja od obilja, a koje je svoj vrhunac doseglo u Velikom tjednu odnosno Uskrsu.
Naziv Uskrs izvodi se od glagola uskrsnuti što simbolizira bit i smisao novog života. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdijenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama.
Veliki tjedan
Razdoblje od tjedan dana neposredno prije Uskrsa u kojem se slavi spomen posljednjih dana Kristova života na zemlji, njegove smrti I uskrsnuća je Veliki tjedan. Nedjelja prije Uskrsa ili šesta korizmena nedjelja u katoličkom kalendaru slavi se kao Cvjetnica, kao spomen na Kristov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obred ili Euharistija na dan Cvjetnice slavio se kao I svugdje u katoličkom svijetu samo su se neki pučki običaji ponegdje razlikovali.
Na taj se dan u crkvu nose palmine ili maslinove grančice, a nekada su u nedostatku tih ljudi nosily neku drugu, procvjetalu granu koju su kasnije zaticali iznad prozora, za grede, za raspela… da štiti kuću od udara groma, a ukućane kroz godinu podsjeća na mir I ljubav. Na Veliki su se četvrtak užad crkvenih zvona vezala te tako ostajala bez zvonjenja do Velike subote. Na Veliki petak ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća I oltarnika da se simbolizira Isusova muka I smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Kod katolika post je obavezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan je I nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita.
U noći Velike subote žene ili djeca nose jaja na blagoslov s tim što je to u stvari blagoslov jela I što se sačuvalo do današnjih dana. Tako su blagoslovljena jaja bila obavezno prvo jelo koje su ukućani konzumirali na uskršnje jutro.
Photo by Haley Owens
Uskrs je pomičan blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru sličnom, ali ne identičnom hebrejskom kalendaru. U zapadnom kršćanstvu Uskrs uvijek dolazi na nedjelju između 22.ožujka i 25.travnja.
Uskrs
Na Uskrs vjernici odlaze na svetu misu i jedni drugima upućuju čestitku: “Sretan Uskrs”! Na prvu jutarnju uskrsnu svetu misu u crkvu nosi se hrana na blagoslov ili posvećenje. Hrana se stavlja u košaricu ili logožare (pletene slamnate torbe) I prekriva bijelim ukrašenim stolnjacima ili nadstolnjacima.
Najčešća hrana koja se nosi na blagoslov je kuhana šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren, sol I kolači. Blagoslovljenu hranu svi ukućani zajedno kod kuće jedu za uskrsni doručak. Ostaci blagoslovljene hrane ne bacaju se nego spaljuju. Stolnjaci kojima se u košarama prekrivala hrana za blagoslov bacaju se na voćke u dvorištu radi boljeg uroda. Na uskrsnu nedjelju za ručak se okuplja cijela obitelj.
Ivana Matas, rođena u Splitu, gdje odrasta i školuje se, po struci diplomirana pravnica, voli pisati, voli životinje, voli zdrav život i kvalitetnu zdravu prehranu te je svoju ljubav prema zdravom životu spojila u jedno i krenula pisati članke na temu zdravlja.
